• Naslovna
  • Mapa stranica
  • Posljednji sadržaji
  • Kontakt
  • HrvatskiHrvatski
  • EnglishEnglish
  • RSS
Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

Adresa: Zagreb, Đorđićeva 26 Telefon: (01) 34 575 18
E-mail: info@poliklinika-djeca.hr
Radno vrijeme: radnim danom 7:30 - 20:00, subotom 07:30 - 15:00

Menu
  • Aktualno
    • Novosti
    • Riječ ravnateljice
    • Iz medija
    • Dobro je znati
  • O poliklinici
    • O nama
    • Djelatnosti
    • Struktura Poliklinike
    • Dnevna bolnica
    • Naš tim
    • Katalog informacija
    • Zapošljavanje
    • Pravila postupanja u zaštiti djece
  • Odbori
    • Dječji odbor
    • Odbor mladih
    • Roditeljski odbor
  • Za djecu i mlade
    • Kad se roditelji razvode
    • Teškoće na putu odrastanja
    • Škola
    • Slobodno vrijeme
    • Nasilje
    • Pubertet
    • Zlostavljanje
    • Konvencija o pravima djeteta
    • Što je Hrabri telefon
  • Za roditelje
    • Razvod roditelja
    • Nasilje među djecom
    • Škola
    • Teškoće na putu odrastanja
    • Razvoj djece
    • Izazovi roditeljstva
    • Vrijeme za obitelj
    • Hiperaktivno dijete
    • Roditelji pišu za roditelje
  • Publikacije
  • Istraživanja
Naslovna > Aktualno > Dobro je znati > Nakon razvoda, slušajte djecu

Nakon razvoda, slušajte djecu

  • 29. srpnja 2016.
  • Dobro je znati
  • Facebook
  • Twitter

Slušajte djecu nakon razvoda. Kao roditelj ne morate imati rješenje, samo trebate saslušati svoje dijete i uvažiti što vam govori. Npr: “Zvuči mi kao da se osjećaš ljuto/uznemireno/tužno jer ćeš upoznati tatinu novu djevojku, jesam li u pravu?”

Print Friendly, PDF & Email
Pročitajte još
Nasilje nad djecom uvijek ima posljedice

Iz knjige "Vaše kompetentno dijete" autora Jaspera Juula

Dijete treba prisutnost barem jedne brižne osobe

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall

Razvod je uvijek stresan za djecu

Izvor: Laumann-Billings, L. &. Emery, R.E. (2000). Distress among young adults from divorced  families. Journal of Family Psychology, 14, 671-687.

Piše: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

    Kako se osjećaju djeca i mladi – žrtve seksualnog zlostavljanja i o čemu ovisi njihov oporavak

    Riječ ravnateljiceNeću i ne smijem govoriti o konkretnim slučajevima seksualnog zlostavljanja, ali imam potrebu, s obzirom da sam radila sa stotinama seksualno zlostavljane djece i mladih, predočiti javnosti kako se djeca i mladi - žrtve seksualnog zlostavljanja osjećaju i kakva podrška im treba od nas odraslih: trebaju razumijevanje i podršku obitelji, ali i od svih institucija u sustavu koje sudjeluju u zaštiti djece - dječji vrtići, škole, centri za socijalnu skrb, zdravstvene ustanove, policija, sud - jer oporavak žrtava ovisi o načinu na koji obitelji i mi kao društvo reagiramo na pojedini zločin kada se dogodi. A civiliziranost društva se pokazuje upravo time na koji način se odnosimo prema žrtvama i prema počiniteljima.

    Objavljeno: 15. listopada 2019. | Pročitajte više >

Pitajte stručnjaka
pitajte stručnjaka

    8 stvari koje možete odmah napraviti za prevenciju zlostavljanja djece

    TemeDanas, 19.11., obilježava se Dan prevencije zlostavljanja djece. Prevencija je pojam o kojem govorimo puno, a čini se da djelujemo nesustavno i malo. Iza prevencije stoji cijela znanost, disciplina koja na tisućama znanstvenih nalaza i primjera iz prakse govori o tome kako se prepoznaju problemi, kako se kreira prevencijski program, kako se implementira i evaluira, koliko dobrobiti donose uspješni prevencijski programi, kako u ljudskom, tako i u ekonomskom smislu. Istraživanja pokazuju da svaki dolar uložen u prevenciju na populaciji mladih štedi 30 do 5000 dolara u budućnosti. Međutim, ti su dobitci dugoročni. Zahtijevaju dosljednu i sustavnu primjenu, ulaganje da bismo rezultate vidjeli za 10 ili 20 godina. U svijetu u kojem nemamo vremena, u kojem želimo rezultate sad i odmah, u kojem se važno pokazati uspješnim od danas do sutra, ne čudi da za prevenciju nemamo sluha. A trebali bismo imati.

    Objavljeno: 19. studenoga 2019. | Pročitajte više >

Misija Hrabrog telefona

Hrabri telefon odgovora na potrebu za zaštitom i sigurnošću svakog pojedinog djeteta. Hrabri telefon omogućuje da se dječji glas čuje te sustavno radi na prevenciji okrutnosti i nepravde prema djeci. U svom radu, Hrabri telefon se vodi načelima stručnosti i dostupnosti.

Hrabri telefon
“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo. 

Dobro je znati

Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja. 

Dobro je znati

Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom.Umjesto da naređujete, opišite problem.Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate.Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju.Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor.Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju.Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja. 

Dobro je znati

Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati

Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall

  • Ako ste pogriješili, ispričajte se
  • Djeca moraju znati da nisu kriva za razvod
Ⓒ Copyright 2008.-2019.

Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Sva prava pridržana.

  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Zaštita privatnosti
  • Kolačići (cookies)
Kontakt

Adresa: Đorđićeva 26, 10000 Zagreb

Telefon: 01/34-575-18

Fax: 01/34-365-77

Email: info@poliklinika-djeca.hr

Radno vrijeme: radnim danom 7:30 – 20:00, subotom 07:30 – 15:00

Novi članci
  • Izmjena planova nabave, prihoda i primitaka te rashoda i izdataka za 2019.
  • Na simpoziju “Mladi i mentalno zdravlje: Slušam te”
  • Predavanje o posljedicama svih oblika nasilja nad djecom u Ljubljani
  • HrvatskiHrvatski
  • EnglishEnglish
Produkcija sadržaja: Geromar d.o.o.
Web dizajn: NEOMEDIA digitalna agencija