Teme

NEUROZNANOST I EDUKACIJA: Kako poboljšati postignuća u obrazovnom sustavu

Objavljeno: 28.08.2015.

Nema sumnje da je učenje, pamćenje i zapamćivanje visoko sofisticirana funkcija mozga. Tijekom dugog perioda su istraživači uključeni u obrazovni proces, kao i neuroznanstvenici, radili odvojeno, postavljajući hipoteze o učenju koje su naknadno korištene u praksi. Današnje vrijeme postavlja postulate interdisciplinarnosti u kojoj se javljaju nove mogućnosti prožimanja neuroznanosti i ostalih struka, s ciljem otkrivanja najboljih načina poučavanja djece. Dobrobit takvoga procesa je globalna. Tako je nastala nova disciplina, koja se naziva neuroedukacija.

Što je neuroedukacija?

Neuroedukacija je relativno nova disciplina, koja je etablirana 2009. godine na Konferenciji o obrazovanju, održanoj na University of California. Tendencija inicijative temelji se na potrebi integriranja neuroznanosti, psihologije, kognitivne znanosti i njihove primjene u sustavu obrazovanja, u cilju stvaranja okvira za učinkovitije metode učenja i poučavanja, kao i organiziranja politike obrazovanja. Tendencija je povezati u partnerski odnos obrazovnu struku, roditelje i znanost.

Svaka od navedenih značajki dati će svoj specifičan doprinos u postavljanju terminologije, novih tehnika poučavanja, povoljnijih ishoda učenja, što će dovesti do osnaživanja zajednice u cjelosti.

Neuroedukacija stavlja inovativnost i kreativnost na prvo mjesto, ne u cilju postizanja ocjena i rezultata, nego učenja kako razmišljati, promišljati i kritički pristupati rješavanju zadataka i problema. Razvoj tehnoloških mogućnosti, koje su nam u posljednja dva desetljeća otkrile mnoge nepoznanice o funkcioniranju mozga i refleksiji na procese učenja, omogućava pristup potreban za uspjeh djece u 21. stoljeću.

Cilj koji uzima u obzir specifičnosti neurorazvoja otvara bezbroj novih mogućnosti. Istovremeno, postavljaju se i brojni izazovi, usljed čega u razvijenim zemljama stavljaju obrazovanje u fokus interesa od državnog značaja. Suradnjom međunarodnih udruženja pokreće se više globalnih inicijativa, te je od 1999. godine Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj uvela Program neuroznanosti i obrazovanja, koji je rezultirao produktivnom internacionalnom suradnjom.

Cambridge University, kao jedno od pet najbolje rangiranih sveučilišta na svijetu, pokrenulo je u primarnoj inicijativi Katedru za edukacijsku neuroznanost, pod vodstvom Hirokazu Tanaka. U Japanu je pokrenut program istraživanja povezanosti neuroznanosti i obrazovanja pod nazivom „Mind“. Europska organizacija za učenje i istraživanje 2010 godine u Zurichu je održala prvi radni sastanak posvećen učenju i neuroznanosti.

Logično je pitanje kako neuroznanost može pomoći u poboljšanju kvalitete obrazovanja.

Istina je da se u istraživanjima koriste dobro definirani modeli, koji nisu uvijek primjenjivi u specifičnim situacijama. Pa ipak, neuroznanost je ostvarila ogromne pomake u spoznaji brojnih procesa koji se reflektiraju u društvenom ozračju, nudeći ogromnu količinu znanja o njima. To omogućava generiranje znanja, te ispitivanje njihovih postulata kroz svakodnevnu praksu. Time se stječu preduvjeti primjene znanja i njihove translacije na ostala područja i interdisciplinarne struke.

Zašto je važna neuroedukacija?

Zamislite da na jednom mjestu postoji mogućnost implementacije svih novih spoznaja o odgoju i obrazovanju na svim razinama, globalno. Zadatak je težak, ali nije nemoguć. Obzirom na rastuće mogućnosti i djelovanje obilja poticajnih čimbenika okoline na razvoj djeteta, njegovog mozga i multisenzorne procese, inicijativu je potrebno osnaživati.

Zamislimo da možemo dizajnirati učionicu za djecu, koja bi objedinjavala sve mogućnosti za efikasnije učenje, koje su nam poznate. Stečena znanja omogućuju nam da spriječimo, anuliramo ili preveniramo trajne posljedice oštećenja mozga, nastalih radi zanemarivanja ili zlostavljanja djece u primarnoj biološkoj zajednici, obitelji. K tomu, danas su spoznaje o djelovanju pothranjenosti, stresa i poremećaja spavanja na mozak u razvoju neusporedivo veće nego prije desetak i više godina. Istraživanja u neuroznanosti dala su odgovore na ogroman broj pitanja.

Razvijanje novih dostignuća u neuroznanosti, te njihova inovativna primjena u praksi, daju nam relevantne, na temelju znanosti, ustrojene informacije o tome kako funkcionira mozak i um, kao njegova rezultanta. To nam omogućuje spoznaje kako funkcionira mozak, od memoriranja i učenja, do izvršnih radnji, emocija, vještina, govora, do poremećaja, kao što je autizam.

Mnogobrojne discipline u znanosti, uključujući neuroznanost, genetiku i psihologiju, temeljem prikupljenih istraživanja, stvorile su nove okvire za dijagnostiku i terapiju odstupanja.

Na primjer, neuroznanstvenici su spoznali značajne poveznice između usmjeravanja pažnje, stresa, upamćivanja, tjelesne aktivnosti, spavanja i glazbe, koje se jednostavno mogu implementirati u učionicama. Neki nastavnici su kapitalizirali njihovu primjenu u učionicama, polučivši detektabilne rezultate. Na primjer, na Sveučilištu Johns Hopkins, u domeni poučavanja etablirana je neuro-obrazovna disciplina, koja ukazuje na važnost profesionalnog razvoja, istraživanja, komunikacija, te pomicanje granica spoznaja.

Tendencija je povezivanje znanja interdisciplinarnih struka, prelazeći prepreku između znanosti i praktične primjene, potičući edukatore da znanja iz laboratorija prenesu u svakodnevni rad. Povratna informacija neuroznanstvenicima koristi u planiranju daljih postupaka. U tom segmentu je osobito značajna suradnja biomedicinskih i društveno-humanističkih znanosti.

Time se ruše i neki „neuro-mitovi“ koji su označili brojne prijašnje generacije, kao što su oni vezani za ljevoruku djecu. Poznato je da su u, ne tako davna vremena, ljevoruka djeca prisiljavana da pišu desnom rukom.

Neuroznanost doprinosi mogućnosti da nositelji obrazovnog sustava dobiju kvalitetne informacije koje će im biti od pomoći u svakodnevnom radu. Također, omogućit će kritički pristup problematici, temeljeći svoje odluke na znanosti dokazanim rješenjima. Ovo se osobito odnosi na segmente neuroznanosti koja proučava kognitivne funkcije.

Primjerice, veoma interesantno istraživanje u laboratoriju Henryja Roedigera pokazalo je da evaluiranje znanja učenika u pismenom ili usmenom obliku, ne samo da odražava razinu postignutog znanja, nego ga i osnažuje (Karpicke i Roediger, 2010). U tom kontekstu ispitivanje čenika nije pasivni proces, nego nosi kritična obilježja, koja stimuliraju memoriju učenika.

Ove spoznaje nose snagu za promišljanje modaliteta promjene sustava obrazovanja. Upamćivanje naučenog i sistematizacija su osnove obrazovnog cilja. Spoznaje o tim temama, načinu pohranjivanja podataka u mozgu i njihove reaktivacije, neuroznanost je rasvjetlila u brojnim istraživanjima.

Glazbeno obrazovanje donosi sposobnost limitiranja negativnih učinaka pozadinske buke (Kraus et al., 2007). Gottfried Schlaug i suradnici su otkrili da ljudi, koji su redovito prakticirali vježbanje glazbenog instrumenta u mladosti, bolje raspoznaju zvukove, što je pripisano uspješnijem memoriranju i usmjeravanju pažnje, u usporedbi sa glazbeno neobrazovanim (Forgeard et al., 2008). Naime, glazbena naobrazba poboljšava kako verbalne, tako i neverbalne sposobnosti učenika (Hyde i sur., 2009).

Neuroedukacija obuhvaća holistički i sve segmente koji utječu na postizanje rezultata učenja, pa tako i ulogu spavanja. Uloga sna i njegov utjecaj na pamćenje je bogato istražena tema u neuroznanosti. Kvalitetan san utječe na promjene u mozgu u tijeku cirkadijalnog ritma budnosti i spavanja, koje utječu na rezultate učenja.

Eksperimentalne studije provedene na animalnim modelima dokazale su da deprivacija sna značajno umanjuje rezultate učenja, te da tijekom sna mozak konsolidira informacije, što značajno utječe na poboljšavanje pamćenja i upamćivanja naučenog (Gilestroet al., 2009).

Studije provedene na humanoj populaciji potvrdile su da je san značajan kako za kognitivne elemente, tako i za emocionalni segment društvene interakcije. Nedostatak sna može rezultirati značajnim poremećajima pažnje, emocionalnih odstupanja i poremetnji koje rezultiraju slabijim uspjehom u školi.

Što neuroznanost kaže na povezanost tjelovježbe i memorije?

Provedene studije dokazuju da tjelesni napor pozitivno utječe na mentalno zdravlje (Kramer et al., 2006). Tjelovježba djeluje protektivno na mozak u razvoju, ali ima i reparativnu funkciju u određenim slučajevima neurorizičnosti (Zigmond et al., 2009). Stoga je značajno da obrazovni sustav pronađe dostatna sredstva, kao bi unaprijedio mogućnosti intenziviranja propisanih sati tjelesnih aktivnosti u školskom kurikulumu.

U današnjem ubrzanom tempu života stres koji pogađa djecu školske dobi, percipiramo kao značajan parametar u procjeni rezultata postignuća. Naime, stres, a osobito kronični stres, značajno umanjuje postignuća učenja. Konačno, on značajno smanjuje sposobnost postizanja uspjeha. Na njega mogu utjecati brojni okolišni čimbenici, a poglavito oni koji su vezani uz primarnu zajednicu, obitelj. Pa tako, djeca koja su izložena stresu u obitelji usljed alkoholizma i ostalih oblika ovisnosti, konfliktima, te djeca koja su iskusila zanemarivanje ili zlostavljanje imaju značajno slabija postignuća, uvjetovana, ne kognitivnim, nego faktorima okoliša koji umanjuju razvijanje kognitivnog potencijala.

Učenici koji odrastaju u poticajnom okruženju postižu značajno bolje rezultate, utvrdila je grupa autora (Dias-Ferreira i sur.,2009). Studija ConorListon, Bruce McEwen i B.J Casey(Liston et al., 2009) uspoređivala je postignuća studenata medicine, podijeljenih u skupinu onih koji su bili izloženih visokim razinama stresa i onih koji su bili u uobičajenim okolnostima. Studija je dokazala da su studenti pod stresom pokazivali značajno slabije rezultate na standardiziranim testovima u kojima se tražila snalažljivost u brzom pronalaženju točnih odgovora i vizualnoj percepciji.

Zaključeno je da visoke razine stresa ometaju provođenje impulsa u mozgu, suprimirajući mogućnost brzog prenošenja pažnje sa jednog predmeta na drugi, što je od osobitog značenja u tumačenju slabijih postignuća učenika urednog kognitivnog potencijala.

Treba usmjeravati nove generacije učenika, kojima će biti omogućeno korištenje dosega suvremene tehnologije, njegujući kompetitivnost i kreativnost svakog pojedinca s ciljem praćenja tehnološki naprednog društva.

Neuroedukacija pritom može biti od značajne koristi promovirajući na znanosti utemeljene spoznaje i implementirajući ih u školski sustav, kako bi ga učinili produktivnijim, a učenike motiviranim za primjenu znanja temeljenih na znanstveno dokazanim činjenicama. Time će imati koristi svi koji sudjeluju u procesu obrazovanja u širem kontekstu: od profesora i pedagoga, preko roditelja i učenika, do psihologa, neuroznanstvenika, kognitivnih znanstvenika. Sukladno tomu, neuroedukacija bi stvorila supstrat za boljim akademskim postignućima, što se reflektira na društvo, u cjelosti.

Piše: dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, pedijatrica

Teme - svi članci

Uloga bake i djeda u odgoju djeteta – pomagači roditelja

Razvoj djece Teme Gotovo svakodnevno u kliničkom radu susrećemo se s roditeljima kojima u odgoju oko djece pomažu njihovi roditelji te s djecom koja nam govore o svojim iskustvima, igri i aktivnostima s djedovima i bakama. Ono što svakako ne smijemo zaboraviti je da prve odnose i veze većina djece doživljava u svojim obiteljima uz primarnog skrbnika ili osobu koja brine o njima. Takva prva iskustva iznimno su važna jer ih dijete prenosi u sva buduća iskustva mladenačke i odrasle dobi. Pa tako roditelji prenose iskustva svojih roditelja u odnos spram djeteta.

Pročitajte više >

Kada i kako je prikladno dijete ostaviti doma samo

Razvoj djece Teme Ulaskom u predbožićno raspoloženje, na naše se male ekrane vratio jedan od svima znanih, a ujedno i omiljenih Božićnih filmova – Sam u kući. Kada je maleni Kevin uslijed užurbanog spremanja njegove obitelji za godišnji odmor u Parizu ostao sam kod kuće, krenula je prava avantura za njega, ali i za njegovu obitelj. Iako mu se isprva učinilo da mu se ispunila želja da se odmori od svoje obitelji, uskoro se pred njime našao niz zadataka koje je morao samostalno obaviti. Između ostalog, morao je sam pripremati hranu, brinuti o vlastitoj higijeni, otići u trgovinu po namirnice, a bio je suočen i s dolaskom provalnika u svoju kuću.

Pročitajte više >

dogodilo-se-sto-sada Dogodilo se, što sada…?

Leci za roditelje seksualno zlostavljanog djeteta

Publikacije Teme Rano prepoznavanje i primjerena intervencija mogu ublažiti posljedice seksualnog zlostavljanja i osigurati oporavak djeteta.

Pročitajte više >

Uz Međunarodni dan nenasilja: Nenasilno ponašanje u odgoju djece

Teme Kada kažemo „nasilje“, obično mislimo na udaranje, šamare i općenito fizički agresivno ponašanje. Čak i kao stručnjaci ponekad zaboravimo koliko riječi mogu boljeti. Emocionalno odnosno psihičko nasilje najrašireniji je oblik nasilja i gotovo nema osobe koja ga nekad nije doživjela. Koliko god se trudimo skrenuti pozornost na raširenost nasilja u društvu i upozoriti na njegovu štetnost, čini se da propuštamo širiti nenasilje kao alternativu te ponuditi ljudima adekvatnije načine nošenja s teškoćama.

Pročitajte više >

Kako olakšati djetetu da se suoči s bolešću člana obitelji

Stresni događaji Teme Djeca se na različite načine nose s osjećajima neizvjesnosti, bespomoćnosti, straha i tuge koja se javi kada ne netko od članova njegove obitelji razboli. Pitanje koje roditelji sebi postavljaju u tim situacijama je s koliko godina dijete uopće može razumjeti koncept bolesti.

Pročitajte više >

Zašto raste broj novodijagnosticirane djece s autizmom?

Izazovi roditeljstva Teme Obzirom na vrlo šaroliki spektar simptoma i danas je za kliničare pravi izazov kvalitetno postavljanje dijagnoze autizma. Stoga, ideja o povećanju prevalencije autizma odražava promjene u dijagnostičkim kriterijima, a ne stvarne promjene u porastu prevalencije ovog neurorazvojnog poremećaja.

Pročitajte više >

Smije li djetetu biti dosadno?

Teme Vrijeme za obitelj Često roditelji kao problem  navode da djeca govore da im je  „dosadno“. Dok pričaju o takvim situacijama, mnogi sebe tada doživljavaju kao „lošeg roditelja“. Postavljaju pitanja: Kako da pomognem djetetu da mu ne bude dosadno? Zašto je njoj dosadno, a druga djeca imaju razne interese? U vremenu u kojem živimo, okruženi stalnim podražajima, pomisao da je djetetu dosadno navodi roditelje na sve veće i veće strukturiranje djetetovog vremena.

Pročitajte više >

Podijeljeno skrbništvo – pitanja i dileme

Razvod roditelja Teme Definicija podijeljenog skrbništva se sažeto rečeno odnosi na skrbništvo oba roditelja nad djetetom koje obuhvaća minumum jedne trećine vremena sa svakim od roditelja uključujući i vikende, te podrazumijeva odgovornost i obaveze koje iz toga proizlaze i odnosi se na ekivivalentnu alternativnu brigu oba roditelja.

Pročitajte više >

Kako toksični stres djeluje na dječji mozak

Stresni događaji Teme Toksični stres u dječjoj dobi je tema od vrlo značajnog i rastućeg interesa. Razlozi tomu su brojni, kumulirani kroz godine istraživanja. Ona su dala nepobitne dokaze da stres/trauma u djece prouzrokuje brojne kratkoročne i dugoročne učinke, te predstavlja rizik za cijeli niz oboljenja u kasnijoj dobi. On primjerice značajno povećava pojavnost infarkta miokarda i karcinoma pluća, te imunoloških i malignih bolesti u odrasloj dobi, u usporedbi sa populacijom koja nije bila izložena stresu u djetinjstvu. Ne govorimo o stresu vezanom uz svakodnevne aktivnosti i izazove odrastanja, nego o onome stresu koji se javlja vezan uz nasilje u obitelji, svjedočenju tjelesnom nasilju, izloženosti tjelesnom kažnjavanju, zanemarivanju, seksualnom zlostavljanju, vršnjačkom nasilju i slično.

Pročitajte više >

NEUROZNANOST I EDUKACIJA: Kako poboljšati postignuća u obrazovnom sustavu

Teme Škola Neuroedukacija stavlja inovativnost i kreativnost na prvo mjesto, ne u cilju postizanja ocjena i rezultata, nego učenja kako razmišljati, promišljati i kritički pristupati rješavanju zadataka i problema. Razvoj tehnoloških mogućnosti, koje su nam u posljednja dva desetljeća otkrile mnoge nepoznanice o funkcioniranju mozga i refleksiji na procese učenja, omogućava pristup potreban za uspjeh djece u 21. stoljeću.

Pročitajte više >

ODRASTANJE NA INTERNETU: Kako vratiti sigurnost u djetinjstvo?

Izazovi roditeljstva Teme Internet neosporno donosi mnoge mogućnosti, predstavljajući platformu za učenje, razvijanje interesa, razvoj identiteta i povezivanje s vršnjacima. Istovremeno važno je biti svjestan da Internet donosi i određene rizike. Jedan od najistaknutijih među njima svakako je elektroničko vršnjačko nasilje, odnosno cyberbullying.

Pročitajte više >

Voli li vaše dijete školu?

Teme Škola Je li važno voli li dijete školu? Bez obzira koliko godina imamo, lako se prisjetimo svojih školskih iskustava, onih osoba i stvari koje su nas u školi veselile i onoga što nas je odbijalo od škole. Lako možemo odgovoriti na pitanje jesmo li voljeli školu. I to nam je pokazatelj koliko pridajemo važnost privrženosti školi u vlastitom životu.

Pročitajte više >

Trauma zlostavljanja: Zašto je važno stalno podsjećati?

Teme Postoji niz definicija zlostavljanja i zanemarivanja djece (medicinska, psihološka, socijalno-zaštitna, pravna). Prilikom određivanja zlostavljanja i zanemarivanja djeteta, važno je voditi računa o dvjema procjenama: s jedne strane, o postupanju roditelja/skrbnika, a s druge strane, o posljedicama za dijete. Zlostavljanje djece uključuje sve ono što pojedinci, institucije ili procesi čine ili propuštaju učiniti što posredno ili neposredno šteti djetetu ili je rizično za njegov zdrav i siguran razvoj u odraslu osobu.

Pročitajte više >

Vaš adolescent izložen je nasilju u vezi: Kako razgovarati

Izazovi roditeljstva Teme Adolescentno razdoblje je ono u kojemu se mladi ljudi konačno odvajaju od primarne obitelji, razdoblje kada prestaju biti djeca, a nisu još odrasli. Mladi ljudi imaju snažnu potrebu za osamostaljenjem, donošenjem odluka o sebi i svom životu. U skladu s razvojnim procesima, pružaju snažan otpor savjetima koji dolaze od odraslih.

Pročitajte više >

Priprema djeteta za vrtić

Kako biste bili mirniji prilikom polaska djeteta u jaslice/vrtić pokušajte to doživjeti kao priliku za osamostaljivanje djeteta, sklapanja novih prijateljstava i razvijanje socijalnih vještina

Razvoj djece Teme Došao je i taj dan, vaš mališan kreće u jaslice/vrtić što predstavlja velik događaj u životu čitave obitelji. Uzbuđenje, iščekivanje, veselje, zabrinutost, a pomalo i strah obično su neki od osjećaja prisutni kod roditelja uoči polaska djeteta u vrtić, osobito ako je riječ o prvom djetetu, jer podrazumijeva prvo duže odvajanje djeteta od roditelja te kao takvo zahtjeva period adaptacije.

Pročitajte više >

O ulozi oca u životu djeteta

Razvoj djece Teme U posljednja dva desetljeća se ponovno mnogo raspravlja o ulozi oca u životu djeteta, kao da je jedno vrijeme otac u obiteljskim odnosima bio stavljen “sa strane”. Iako starija znanstvena literatura piše o majci kao prvom objektu djeteta, često se zanemaruje naglasiti da otac nije izuzet iz života djeteta te da dijete stvara i svoj odnos s ocem od rođenja, zasebno od odnosa s majkom.

Pročitajte više >

Depresija u djece i adolescenata

Izazovi roditeljstva Stresni događaji Teme Oko 3-5 % djece i adolescenata u anamnezi je imalo depresivnu epizodu. Depresivno stanje kod djeteta/adolescenta utječe na rast i razvoj, uspjeh u školi, odnose unutar obitelji, odnose sa vršnjacima.

Pročitajte više >

SOCIJALNA KOMPETENCIJA DJETETA: Zašto je važna i kako ju razvijati

Stabilnost socijalne kompetencije doprinosi zdravom razvoju djece, izgradnji kvalitetnih odnosa s drugim ljudima i samim sobom.

Razvoj djece Teme Djeca koja doživljavaju podršku, poticanje, prihvaćanje i hvaljenje u obitelji, izgrađuju pozitivan odnos s roditeljima koji rezultira pozitivnom slikom o sebi, prosocijalnim ponašanjem i potiče pozitivno socijalno funkcioniranje. S druge strane, djeca koja doživljavaju roditeljsko odbijanje pokazuju agresiju i neprijateljstvo prema drugima, imaju slabije samopoštovanje i pokazuju nisku razinu prosocijalnog ponašanja.

Pročitajte više >

Smetnje spavanja kod djece predškolske dobi

Najvažnije je da smo kao roditelji svjesni okolnosti koje utječu na promjene u djetetovom ritmu usnivanja, spavanja i buđenja te da na njih djelujemo koliko smo to u mogućnosti.

Razvoj djece Teme Kako uspjeti u tome da naše dijete odlazi na spavanje s lakoćom i bez oklijevanja, da spava mirno i ujutro se budi odmorno, pitanje je koje si postavljaju mnogi roditelji. Postoji više nego jedan odgovor na njega i prije svega ovisi o djetetovoj dobi i njegovu općem psihofizičkom stanju, ali i osobinama roditelja i općem obiteljskom ozračju.

Pročitajte više >

Kada je briga za dijete pretjerana

Izazovi roditeljstva Teme Većina roditelja teži tome da svoje dijete zaštiti koliko god može. No, koliko god nije u redu ne voditi brigu o svom djetetu, toliko nije dobro štititi djecu od svih loših i neugodnih iskustava, boli i povreda, tuge, neuspjeha i razočaranja. Zbog čega?

Pročitajte više >

Adolescencija – izazovi odrastanja

Razvoj djece Teme Adolescencija je razdoblje sazrijevanja kroz koje se dijete priprema za odraslu dob. Intenzivne fizičke, seksualne, emocionalne, psihosocijalne i kognitivne promjene s kojima se adolescent susreće čine ovo razdoblje vremenom zbunjenosti, ali i otkrića. Adolescenti korak po korak napuštaju sigurnost djetinjstva i preuzimaju odgovornosti odraslih.

Pročitajte više >

Poremećaji prehrane kod djece predškolske dobi

Razvoj djece Teme Smetnje hranjenja su jedna od češćih tema koje zaokupljaju pažnju roditelja djece mlađeg uzrasta. Nerijetko članovi uže i šire obitelji zajednički sudjeluju u pronalaženju postupaka koji bi donijeli željenu promjenu, bilo da se kod djeteta rad o konzumiranju premalo ili previše hrane. Najčešće se ipak radi o tome da su roditelji često bezrazložno opterećeni količinom hrane koju dijete uzima, iako ono nije premršavo.

Pročitajte više >

Djeca i svađanje: što djeca uče kroz sukobe

Razvoj djece Teme U mnogim obiteljima vlada mišljenje da je sklad pod svaku cijenu bolji od sukoba, no sukobljavanje je sastavni dio svakodnevnog života s kojom se djeca trebaju naučiti nositi. U sukobu i nadmetanju djeca odmjeravaju vlastite snage i pri tomu uče procjenjivati sebe i druge, pokušavaju izboriti i osigurati svoj položaj unutar obitelji, ali i u krugu vršnjaka.

Pročitajte više >

Strah od škole

Teme Škola Iako su se neka djeca i ranije odvajala od roditelja (polaskom u vrtić, odlazak kod djeda i bake, odvajanje polaskom u školu se razlikuje od dotadašnjih odvajanja.

Pročitajte više >

DJEČJI STRAHOVI: Što trebamo znati

Razvoj djece Teme U djece redovito nalazimo razvojne strahove koji su normalna pojava za određenu dob, javljaju se, mijenjaju i spontano nestaju kada dijete preraste određenu razvojnu fazu. Uz svaku razvojnu fazu vezani su specifični strahovi, koji imaju određenu funkciju za tu dob.

Pročitajte više >

Što je najbolji interes djeteta u procesu brakorazvoda roditelja

Razvod roditelja Teme Četiri su opća načela na kojima se temelje sva prava sadržana u Konvenciji o pravima djeteta: načelo nediskriminacije, prava na život i razvoj u svim vidovima života, načelo najboljeg interesa djeteta, te načelo slobode iznošenja mišljenja.

Pročitajte više >

Roditeljski stres

Izazovi roditeljstva Teme Kad govorimo o roditeljstvu, prve misli i osjećaji nas upućuju na jednu od najvažnijih uloga u životu muškarca i žene. Upravo zato ta uloga i razdoblje roditeljstva je osim pozitivnog iskustva često i razdoblje obilježeno sukobima, nedoumicama, nesigurnostima, padom zadovoljstva u drugim područjima života: drugim riječima – i teškim danima. Osim toga, danas nas često prati stres u različitim područjima života: stres na poslu, stres nakon promjena u životu, stres u svakodnevnim situacijama…

Pročitajte više >

Kako reagirati kada dijete želi prestati sa slobodnom aktivnošću

Izazovi roditeljstva Teme Roditelji se često pitaju što učiniti kada im dijete kaže da želi prestati pohađati određenu izvannastavnu aktivnost. Je li u redu da prestane? Kada je u redu da prestane? Što učiniti kada se vrati s izvannastavne aktivnosti (za koju je donedavno nagovaralo da ga upišete) i kaže ''Grozno mi je i ne želim više ići tamo!!'' Da li ga u tome podržati i ispisati čim izrazi nezadovoljstvo?

Pročitajte više >

Djeca i preopterećenost obavezama

Do preopterećenosti dolazi kada je sva djetetova energija usmjerena samo na jedno područje, primjerice obaveze, isključujući sve druge razvojne zadatke i interese, poput igre s prijateljima, bez kojih nema skladnog odrastanja.

Izazovi roditeljstva Teme Prenatrpan raspored i kod djece može dovesti do stresa i preopterećenosti. Djeca bez dovoljno slobodnog vremena često se osjećaju iscrpljeno i rastreseno.

Pročitajte više >

Prvi dani u školi

Kako bi se kod djeteta smanjila anksioznost prije škole, možete ga nekoliko dana prije početka nastave odvesti u posjet školi.

Teme Polazak djeteta u školu predstavlja veliku promjenu za čitavu obitelj. Hoće li ta promjena biti pozitivnog ili negativnog karaktera uvelike ovisi i o stavu roditelja prema školi. Ako roditelji imaju pozitivan stav o školi i učenju te se vesele početku djetetovog školovanja, velika je vjerojatnost da će ih djeca oponašati i veselo krenuti u školu.

Pročitajte više >

Koju srednju školu odabrati

Odabir škole može biti izvor brige i djetetu i roditeljima, nerijetko i jer su kroz osnovnu školu djeca još vrlo zaigrana te nedovoljno svjesna odgovornosti koja je pred njima, a sve se preklapa i s ulaskom u buran i zahtjevan period adolescencije.

Teme Škola Škola Prijelaz iz osnovne u srednju školu važan je životni događaj, a time i stresan period, kako za djecu, tako i za roditelje. Izbor škole, čime obično i izbor budućeg zanimanja, jedna je od prvih većih i važnijih odluka koju dijete donosi. Odabir škole može biti i izvor brige djetetu, nerijetko i jer su kroz osnovnu školu djeca još vrlo zaigrana te nedovoljno svjesna odgovornosti koja je pred njima, a sve se preklapa i s periodom ulaska u adolescenciju, koji je sam po sebi često buran i zahtjevan.

Pročitajte više >

Zašto je igra važna za razvoj djece

Nije dovoljno da dijete samo promatra i sluša, već i da samo otkriva i istražuje- dodirne, rastavi, sastavi, pomiriši i isproba jer time zadovoljava svoju znatiželju, ali i doživljajima potiče razmišljanje i zaključivanje što je temelj intelektualnog razvitka.

Razvoj djece Teme Dijete od rođenja istražuje svijet i otkriva svoje mogućnosti. Igra je primarni način učenja o sebi, drugima i okolini; univerzalna je, svoj djeci poznata, instinktivna te bitan dio odrastanja i formiranja osobnosti. Djetinjstvo bez igre i druženja s prijateljima je nezamislivo.

Pročitajte više >

Djeca i kućni ljubimci

Većina stručnjaka savjetuje da se prije navršene šeste godine djetetova života ne bi trebalo uzimati kućnog ljubimca.

Slobodno vrijeme Teme Vrijeme za obitelj Većina djece želi kućnog ljubimca i takvu potrebu ne bi trebalo zanemariti. Pri donošenju odluke o nabavci kućnog ljubimca važno je uzeti u obzir navike i obaveze obitelji kao i uvjete u kojima živi obitelj.

Pročitajte više >

Primjeren izbor slobodnih aktivnosti za dijete

Važno je imati na umu da se između toliko zahtjeva za najboljom edukacijom, bavljenja sportom, savladavanja raznih vještina, negdje ne izgubi osnovni zahtjev djetinjstva - obiteljski život.

Izazovi roditeljstva Teme Prenatrpan raspored može dovesti do stresa – roditelja koji su u stalnoj žurbi vodeći djecu s jedne aktivnosti na drugu i djece koja nerijetko u nekom trenutku pokažu znakove tzv. burn out sindroma, izgaranja koje je donedavno bilo povlastica odraslih.

Pročitajte više >

Zašto je važna dosljednost u odgoju

Dijete treba upoznati i s posljedicama određenih ponašanja kako bi znalo kada i što će uslijediti ako se ponaša prikladno odnosno neprikladno.

Izazovi roditeljstva Teme Važno je da su roditelji dosljedni u odgoju jer time šalju djeci poruku da misle ozbiljno ono što govore te da im se može vjerovati. Odgoj treba biti prilagođen razvojnoj fazi i individualnosti djeteta, pri čemu roditelj treba prepoznati i razumijeti djetetove potrebe, njegovo ponašanje i moguće reakcije.

Pročitajte više >

Kako odgojiti samopouzdano dijete

Teme Nije lako biti roditelj i odgojiti odgovornu i zrelu, emocionalno stabilnu ličnost. To možete jedino uz bezuvjetnu ljubav, podršku i prihvaćanje. Djeca koja nemaju takvu podršku ne znaju se nositi niti s kritikama izvan obitelji, teško podnose neuspjeh i teže kasnije u životu ostvaruju svoje potencijale u akademskom i poslovnom životu, sreću u obiteljskom.

Pročitajte više >

Dijete u konfliktnom razvodu

Teme Kako razvodu prethode nezadovoljavajući partnerski odnosi, nerijetko bivši partneri nastavljaju lošu komunikaciju, a u novonastaloj emocionalno zahtjevnoj situaciji njihov odnos je dodatno narušen. U takvoj situaciji bivši partneri teško razdvajaju partnersku od roditeljske uloge.

Pročitajte više >

Kad dijete živi s pomajkom ili poočimom

Izazovi roditeljstva Teme Obitelji s pomajkom i poočimom su danas brojem najveća skupina obitelji nakon klasične, nuklearne obitelji s dva biološka roditelja i djecom. Ponovni brak može uzrokovati snažne emocije kod partnera, bivših partnera, djece, baka, djedova i ponovno izaziva proživljavanje gubitka obitelji tek kada se roditelj ponovno oženi ili kada se rodi novo dijete.

Pročitajte više >

Stres na kraju školske godine

Teme Škola Kao i kod odraslih, i kod djece su neki stresovi normalan dio svakodnevnog života. Tako i kraj školske godine  može za dijete  podrazumijevati opterećenje, pritisak, uznemirenost, zabrinutost. Svi ti znakovi koje opažamo nam pokazuju da su djeca pod stresom. Bilo da su učenici trećeg, petog ili osmog razreda, djeca brinu zbog ispitivanja, količine gradiva, dobivenih ocjena, reakcija roditelja, te mogu osjećati  uzbuđenje, uznemirenost, tjeskobu i strah intenzivnije nego tijekom cijele godine.

Pročitajte više >

Kako s djecom razgovarati o novcu

Teme Jedan od najboljih načina demistifikacije novca je da zaista slušate pitanja koje vaše dijete postavi i koristite ih kao poticaj za razgovor koji je vama važan. Odgovori poput: "To nije lijepo pitanje!" šalju poruku da nešto nije u redu s novcem. Ovdje su neki mogući odgovori na uobičajena dječja pitanja o novcu.

Pročitajte više >

Školski praznici mogu zbližiti obitelj

Teme Školski praznici pružaju mogućnost da obitelj provede više vremena zajedno te da roditelji poboljšaju pozitivnu komunikaciju i odnos s djecom. Mnogi roditelji približavanje školskih praznika mogu smatrati stresnim – kada pomisle da će djeci trebati osmisliti aktivnosti i zabavu.

Pročitajte više >

10. rujan Svjetski dan prevencije samoubojstava

Teme U posljednjem desetljeću u Hrvatskoj oko 1000 osoba  godišnje počini samoubojstvo, što nas svrstava u red zemalja sa visokom stopom suicida. Na svako samoubojstvo dolazi još oko osam pokušaja, a oko tri puta više osoba intenzivno razmišlja o suicidu. Donedavno se smatralo da je rizik suicida zanemariv kod mladih, ali novija istraživanja pokazuju da, nažalost, i kod te populacije postoji suicidalni rizik.

Pročitajte više >

Kako organizirati putovanje s djecom

Teme Odlazak na godišnji odmor s djecom, automobilom, za mnoge obitelji predstavlja «noćnu moru». Kako će djeca izdržati dugačak put? Hoće li se svađati tko će gdje sjediti? Hoće li se dosađivati? Najčešće tada putovanje završi tako da se svi posvađaju, viču ili ne razgovaraju jedni s drugima, a djeca mogu postati zbunjena i razdražljiva. Stoga je odgovornost roditelja da osmisle takav dugački put i učine ga djeci što ugodnijim.

Pročitajte više >