Razvoj djece

O važnosti dojenja

Objavljeno: 13.05.2008.

Istraživanja posljednjih godina nedvojbeno su potvrdila brojne prednosti prirodne prehrane, kako za dijete, tako i za majku koja doji svoje dijete. Dojenje predstavlja izuzetan psihofizički doživljaj s pozitivnim učinkom na psihičku stabilnost i majke i djeteta. Majčino mlijeko je idealno jer sadrži sve što je djetetu potrebno za zdrav razvoj. Nije zanemariv ni praktični i ekonomski aspekt dojenja. U svakom trenutku majčino mlijeko je dostupno, idealne temperature, gotovo sterilno i besplatno.

Sva istraživanja potvrđuju važnost dojenja u prvim mjesecima života. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da sva djeca, osim rijetkih iznimaka zbog medicinski uvjetovanih razloga, trebaju dobivati isključivo majčino mlijeko barem u prvih 6 mjeseci života. S dojenjem treba nastaviti i u drugoj polovici prve godine, uz postepeno dodavanje druge hrane (dohrana). Zatim se dojenje može nastaviti, sve dok majka i dijete to žele.

Majčino mlijeko osigurava uravnotežen odnos hranjihvih i zaštitinih tvari potrebnih za optimalni rast i razvoj djeteta. Dojenje ima stimulativni učinak na razvoj imunološkog sustava djeteta. Radi toga su dojena djeca u manjem riziku od obolijevanja od infekcija, alergijskih i autoimunih bolesti te u manjem riziku od smrti uslijed nekrotizirajućeg enterokolitisa i sindroma iznenadne smrti dojenčeta.

Sastav mlijeka mijenja se ovisno o trajanju trudnoće, dobi djeteta, tijekom jednog dana, tijekom jednog podoja i ovisno o prehrani majke.

Istraživanje provedeno u Kanadi, u koje je bilo uključeno 14 000 djece,  pokazalo je da dojenje značajno povećava kvocijent inteligencije (IQ) djeteta. Utvrđeno je da su dojena djeca na testovima inteligencije pokazala značajno bolje rezultate. Još se ne može sa sigurnošću reći jesu li za veću inteligenciju odgovorni neki sastojci majčinog mlijeka ili sama fizička i socijalna interakcija između majke i djeteta prilikom dojenja.

Iako je u prošlom stoljeću zamijećeno značajno smanjenje dojenja, u posljednjem desetljeću se stanje donekle mijenja. Sve više se podiže razina svijesti i jača želja da postanemo ne samo komforno, već i humano društvo. Tako je u razvijenim zemljama ponovo prisutan trend povećanja broja dojene djece. Osim već poznate činjenice da je majčino mlijeko najbolja hrana za dijete, pokazalo se da majke koje doje više vremena provode s djecom, što je za njih očita prednost.

Dojenje je osjetljivo zbivanje koje ponekad zahtjeva prilagodbu majke i djeteta. Preporuča se, unatoč poteškoćama, nastojati dojiti u prvih barem 6 tjedana. Manje od 5 % majki ne može dojiti iz medicinskih razloga. Za uspješno dojenje važna je i podrška koju majka ima u obitelji i od strane zdravstvenih djelatnika, čak i kod visoko motiviranih majki. Ta podrška osigurava se već u trudnoći pripremom trudnice za laktaciju i naročito u rodilištu. Prvi podoj i dojenje prvog dana po porodu sasvim je sigurno najvažniji događaj u uspostavi dojenja. Važno je osigurati stalni kontakt majke i djeteta kao i dojenje na zahtjev djeteta.

Prilikom dojenja refleks otpuštanja mlijeka kroz kanaliće i bradavicu stimulira hormon oksitocin. Ovaj hormon, nazvan još i hormon ljubavi, pojačava odnos privrženosti između majke i djeteta. Istraživanje provedeno u Montrealu pokazalo je da majke koje doje blaže reagiraju u stresnim situacijama od majki koje svoju djecu hrane na bočicu. Jednim drugim istraživanjem utvrđeno je da dojenje može smanjiti rizik za rak dojke kod žena.

Majčino mlijeko osigurava sve nutritivne i zaštitne čimbenike koji su potrebni za rast i razvoj djeteta i ne mogu ih u potpunosti zamijeniti adaptirana mlijeka za dojenčad. U slučaju kad je dojenje iz nekog razloga ipak onemogućeno, ne preporuča se hraniti dojenče nerazrijeđenim kravljim mlijekom prije navršene prve godine života, jer se kravlje mlijeko, u odnosu na majčino, bitno razlikuje u svom sastavu. Kravlje mlijeko sadrži i do tri puta više proteina koji se teško probavljaju u još nerazvijenom probavnom sustavu dojenčeta, sadrži i puno više minerala, koji opterećuju bubrege, te više zasićenih masnih kiselina, koje nadražuju crijevo i slabije se apsorbiraju od onih iz majčinog mlijeka. U tom se slučaju preporučaju umjetne mliječne formule koje su svojim sastavom prilagođene dobi djeteta.