Razvoj djece

Kako uvesti pravila spavanja

Objavljeno: 04.06.2008.

Sva živa bića trebaju san. To je primarna aktivnost mozga za vrijeme ranog razvoja. Ritam budnosti i spavanja je reguliran ritmom dana i noći, a potrebno je određeno vrijeme da se ova dva ritma usklade. To se počinje događati nakon otprilike 6 tjedana od rođenja, a ravnomjerni ciklusi se uspostave u prosjeku nakon 3 do 6 mjeseci. Do druge godine, većina djece više vremena provede spavajući nego budni te, prema nekim istraživanjima, 40% djetinjstva provedu spavajući. San je za djecu osobito važan jer izravno utječe na psihički i fizički razvoj.

Postoje dvije vrste sna:

  • Non-REM faza ili pasivni san za vrijeme kojeg je pojačana opskrba mišića krvlju, energija se pohranjuje, tkivo se obnavlja i raste, izlučuju se hormoni za rast i razvoj
  • REM faza ili aktivni san za vrijeme kojeg je mozak aktivan i u kojem sanjamo. Tijelo nam je mirno, disanje i puls su nepravilni

Bebe provedu 50% vremena u svakoj od ovih faza koje se izmjenjuju otprilike svakih 50 minuta. U prosjeku, u dobi od 6 mjeseci REM faza zauzima oko 30% sna. Kad dijete dosegne predškolsku dob, faze se izmjenjuju otprilike svakih 90 minuta.

Spavanje i novorođenčad (1-2 mjeseca)

Kod novorođenčadi ciklusi budnosti i spavanja su povezani s osjećajem gladi, potrebom za presvlačenjem i za pažnjom. Ukupno spavaju od 10.5 do 18 sati dnevno u nepravilnim razmacima sa periodima budnosti u trajanju od 1 do 3 sata. Periodi spavanja mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Za vrijeme sna, često su aktivni, istežu se, miču rukicama i nožicama, smiju se, sišu i općenito su nemirni.

Djeca na različite načine pokazuju da su pospana. Katkad su grintavi, plaču, trljaju okice – svako dijete ima sebi svojstven način iskazivanja ove potrebe. Najbolje je staviti bebu u krevetić kad primijetite da je pospana i umorna, ali još nije zaspala. Time se povećava vjerojatnost da će brzo zaspati te da će s vremenom naučiti sama sebe uspavati te će, i kad se probudi u toku noći, sama ponovno zaspati bez traženja roditeljske pažnje i podrške. Kod djece koja se naviknu da su roditelji uz njih dok čvrsto ne zaspu, veća je vjerojatnost da će, kad se probude u tijeku noći, često plakati tražeći roditelja kako bi ponovno usnuli. Kako biste kod djeteta razvili naviku spavanja noću, tijekom dana im se više posvetite i držite ih aktivnima, a kako se približava noć atmosfera oko djeteta bi trebala biti tiša, mirnija, a prostorija zatamljenija.

Spavanje i dojenčad (3-11 mjeseci)

Nakon napunjenih 6 mjeseci, noćna hranjenja više nisu potrebna i mnoga djeca spavaju cijelu noć. Kod 70-80% djece to će se dogoditi do dobi od 9 mjeseci. Kao i kod novorođenčadi i u ovoj dobi bi bilo dobro djecu staviti u krevet u trenutku kad primijetite da su pospani i umorni, ali su još uvijek budni. Neka vrijeme polaska na spavanje svaki dan bude isto, a soba u kojoj dijete spava tiha, zatamnjena, hladna i bez buke izvana kako se djetetov san ne bi prekidao.

Spavanje i djeca u dobi od 1-3 godine

Djeci ove dobi potrebno je dnevno 12-14 sati sna. Spavanje «po danu» sada predstavlja jedan neprekinuti period u trajanju od jednog do tri sata. Potrebno je paziti da dijete ne spava u kasnim poslijepodnevnim satima jer bi to moglo odgoditi pravovremeno usnivanje noću budući da dijete u tom slučaju navečer nije dovoljno umorno i pospano. Česti su noćni strahovi i noćne more. Potrebno je održati raspored spavanja i ostati dosljedan te omogućiti djetetu da stalno spava na istom mjestu. U ovom razdoblju djeca često imaju određeni objekt sigurnosti poput dekice ili plišane igračke s kojima spavaju – slobodno im dopustite da ih zadrže.

Spavanje i predškolci (3-5 godina)

Predškolci spavaju obično između 11 i 13 sati na noć. Nakon pete godine većina više ne spava u tijeku dana. Kako im se razvija imaginacija, česti su noćni strahovi i noćne more, neki počnu i mjesečariti.

Roditelji:

  • zadržite pravilan i dosljedan raspored spavanja
  • potaknite neku opuštajuću rutinu prije spavanja koja se odvija u sobi u kojoj dijete spava (čitanje priče, pjevanje, slušanje glazbe i sl.)
  • dijete bi svaku večer trebalo spavati na istom mjestu koje je tiho, mirno, tamno i bez televizije i računala

Spavanje i djeca školske dobi

U prosjeku, potrebno im je 10 do 11 sati sna. Djeca ove dobi imaju sve manje slobodnog vremena – povećava se količina obveza koje trebaju ispuniti nakon škole, poput pisanje domaćih zadaća, odlazaka na sportski trening, u glazbenu školu i sl. Djeca počinju pokazivati sve veći interes za TV, računalo, internet, proizvode koji sadrže kofein (Coca Cola, kava, čaj), a to sve može utjecati na nastajanje poteškoća s usnivanjem, pojavljivanje noćnih mora te buđenje u tijeku noći. Neka istraživanja pokazala su kako je gledanje televizije neposredno prije spavanja povezano s odbijanjem odlaska u krevet, poteškoćama usnivanja, anksioznošću prije spavanja te s manjom ukupnom količinom sna. Bilo kakve poteškoće ili nepravilnosti povezane sa spavanjem mogu voditi ka čestim promjenama raspoloženja, poteškoćama u ponašanju poput hiperaktivnosti i kognitivnih problema koji potom utječu na djetetovu sposobnost učenja u školi.

Kako djetetu olakšati i uljepšati spavanje…

  • Neka uspavljivanje bude dio svakodnevne rutine prije spavanja
  • Budite dosljedni pri postavljanju vremenske granice kad vaše dijete treba ići na spavanje – slobodno ga upozorite da za npr. pola sata treba biti u krevetu
  • Dozvolite djetetu da, u okviru pravila koja ste vi postavili, nešto može i samo izabrati (npr. koju pidžamu želi obući, s kojom igračkom želi spavati i sl.)
  • Ako vašem djetetu to odgovara, možete tiho pustiti neku laganu glazbu
  • Nježno ušuškajte dijete prije spavanja kako bi se osjećalo sigurno i zaštićeno
  • Starije dijete ili adolescenta potaknite da na vrijeme ide spavati kako bi se dovoljno odmorio prije jutarnjeg polaska u školu

Roditelji, mislite i na sebe…

  • spavajte i odmarajte se kad i vaše dijete spava (i danju i noću)
  • isključite telefon
  • tražite i prihvatite pomoć prijatelja i rodbine (osobito kad vam ju nude)
  • odgodite obaveze koje ne morate odmah ispuniti (prljavo posuđe neće nikud pobjeći)
  • posvetite određeno vrijeme sebi – otiđite u šetnju, nazovite prijateljicu, obavite toliko odgađani shopping… – ako vi niste dobro neće ni vaše dijete biti dobro
  • ako postoji u vašoj lokalnoj zajednici, učlanite se u neku grupu roditelja – razmjena iskustava s roditeljima koji su to već prošli mogla bi vam iznimno koristiti, a i bolje ćete se osjećati kad čujete da i još netko ima poteškoće u odgoju djeteta slične vašima

Na kraju, nužno je naglasiti kako je svako dijete jedinstveno, drugačije i posebno – kako u svemu ostalom, tako se te razlike primjećuju i pri navikama spavanja. Ne postoji jedan sigurni recept kako odgojiti dijete koje dobro spava. Jedino rješenje je da ga od njegove rane dobi pokušavate naučiti zdravim navikama spavanja koje će možda potrajati cijeli život.

Marija Crnković, prof. psihologije