Teme

Uz Međunarodni dan nenasilja: Nenasilno ponašanje u odgoju djece

Objavljeno: 02.10.2016.

Kada kažemo „nasilje“, obično mislimo na udaranje, šamare i općenito fizički agresivno ponašanje. Čak i kao stručnjaci ponekad zaboravimo koliko riječi mogu boljeti. Emocionalno odnosno psihičko nasilje najrašireniji je oblik nasilja i gotovo nema osobe koja ga nekad nije doživjela. Koliko god se trudimo skrenuti pozornost na raširenost nasilja u društvu i upozoriti na njegovu štetnost, čini se da propuštamo širiti nenasilje kao alternativu te ponuditi ljudima adekvatnije načine nošenja s teškoćama. Danas se obilježava međunarodni Dan nenasilja, povodom kojeg ćemo sagledati obje strane medalje, objasniti što je nasilje i kako nam šteti, ali i što je nenasilje – kako ga živjeti i promicati.

U današnje vrijeme, kada su nasilni sadržaji dostupni jednim „klikom miša“ svima, pa tako i djeci, mnogo je teže izbjeći učenje nasilnih obrazaca ponašanja. Stoga ne čudi da istraživanja pokazuju kako mladi imaju to agresivnije ponašanje, što su više izloženi nasilnim sadržajima u medijima. Iako ne možemo sa sigurnošću zaključiti da gledanje nasilnog sadržaja uzrokuje nasilno ponašanje u adolescenata, sigurno se ubraja u jedan od rizičnih faktora. Kao i svako drugo ponašanje, nasilje se uči. Mediji su sigurno doprinijeli postavljanju nasilnih modela prema kojima djeca i mladi određuju svoje ponašanje. Međutim, najznačajniji utjecaj ipak imaju za djecu važne odrasle osobe, od kojih uče opažanjem i ponavljaju slična ponašanja. Ako govorimo djeci da se ne smiju tući, a istovremeno koristimo fizičko kažnjavanje kao odgojnu metodu, djeca će više vjerovati našim djelima nego riječima. Dvostruke poruke mogu ih zbuniti, no veća je vjerojatnost da će usvojiti nasilna ponašanja kao prihvatljiva ili čak poželjna, nego da će se osloniti na upute roditelja. Obrasci odnosa usvojeni u djetinjstvu postaju način doživljavanja svijeta i mladi su ih skloni prenositi na prijateljske ili partnerske odnose u budućnosti.

Možemo se zapitati što dovodi do nasilja, odnosno kako to da ljudi koriste nasilje kao sredstvo rješavanja problema, izražavanja emocija i slično. Stručnjaci govore o interakciji genetskih i okolinskih faktora. Dakle, s određenim agresivnim tendencijama se rodimo pa ih različiti okolinski utjecaji „izvuku“ na površinu ili nisu dio našeg karaktera, ali nas takva okolina „prisili“ da nasilje koristimo kao obrambeni mehanizam, sredstvo preživljavanja i ophođenja s ljudima.

Vrste nasilja:

-fizičko nasilje

-psihičko/emocionalno nasilje

-seksualno nasilje

S obzirom na vrste nasilja, možemo govoriti o fizičkom, emocionalnom/psihičkom i seksualnom nasilju. Fizičko nasilje su oni postupci koji stvaraju fizičku neugodu, bol i ozlijede poput guranja, udaranja, ugriza, čupanja kose, šamara i sl. Ono se rijetko kad pojavljuje bez emocionalnog nasilja, posebice u odnosima gdje je fizičko nasilje češće tek druga razina nakon korištenja emocionalnog nasilja. Fizičko nasilje djeluje na razne načine, ovisno o razvojnom razdoblju osobe i vrsti odnosa, ali ono što je sigurno je da nanosi štetu – čak ako kratkoročno djeluje za ostvarenje nekog cilja (npr. da dijete prestane tražiti čokoladu), ostavlja štetne dugoročne posljedice. Kod djece i mladih pridonosi stvaranju loše slike o sebi, smanjenju samopoštovanja i uči ih da je agresija prihvatljiv način rješavanja problema.

Psihičko/emocionalno nasilje je vrlo široko te se odnosi na postupke poput vrijeđanja, ponižavanja, kritiziranja, zastrašivanja, prijetnje i sl. Ono je potencijalno štetnije za mentalno zdravlje jer se događa češće od fizičkog nasilja, može pridonijeti razvoju anksioznih i depresivnih simptoma, zlouporabi droga i razvoju konfliktnih odnosa. Važno je naglasiti da prividno bezazleni, ali dugoročno neugodni događaji također mogu biti štetni. Zato je važno da promatramo i pitamo drugu stranu, ako nam sama ne kaže ili mi ne primijetimo, kako naše šale, kritike, uvrede, ponižavanje i zastrašivanje izgovoreni u ljutnji ili korišteni kao odgojno sredstvo, utječu na nju.

Seksualno nasilje, što je u našoj kulturi još uvijek određeni tabu, stvara vrlo štetne i kratkoročne i dugoročne posljedice na ljude bilo koje dobi. U njemu se često spaja i psihičko i fizičko nasilje te uključuje sva neželjena i neugodna ponašanja seksualne prirode.

Što umjesto nasilja?

Kada osoba koja ima problem s drugom osobom ili je u konfliktu s njom rješava tu situaciju koristeći tehnike koje ne uključuju nasilje, govorimo o nenasilnom ponašanju, odnosno o nenasilju. Često se može čuti da je nenasilje izbjegavanje ili ignoriranje problema, no ono je zapravo način na koji se problem želi riješiti bez upotrebe sile.

Zašto nenasilje?

Sigurnost je jedna od temeljnih ljudskih potreba te ni jedna osoba ne želi da se prema njoj vrši nasilje. Ponekad se dogodi da ljudi nisu svjesni kako njihova nasilna ponašanja utječu na druge ljude. Jedan od načina kako je to moguće osvijestiti je razvijanje empatije, odnosno sposobnosti suosjećanja s drugim ljudima i razumijevanja njihovih emocija. Gledajući svijet iz „tuđih cipela“ možemo uvidjeti kako se osoba u određenoj situaciji osjeća i kako doživljava to što joj se događa.

Ovo su neki od načina kako to postići:

• Aktivno slušati

Čuti ono što nam osoba želi prenijeti, važan je dio komunikacije. Odlukom da ćemo slušati ono što vam osoba govori, povećavamo vjerojatnost razumijevanja situacije u kojoj se osoba nalazi.

• Posvetiti pažnju

Kada smo u interakciji s drugom osobom, bitno je posvetiti joj pažnju i nastojati izbjeći sve moguće ometajuće faktore koji se mogu pojaviti (npr. dolazak drugih ljudi, buka, gledanje u mobitel).

• Pratiti neverbalnu komunikaciju osobe

Često nam neverbalni znakovi mogu reći puno više od onih verbalnih. Ponekad nam osoba može reći da je sve u redu, a zapravo svojim stavom tijela i izrazom lica šalje poruku da se osjeća tužno. Ukoliko primijetimo da postoji neusklađenost između verbalnih i neverbalnih znakova, bilo bi dobro porazgovarati s osobom o tome.

• Reći kako se osjećamo

Kada u komunikaciji s drugom osobom izražavamo svoje emocije, šaljemo joj poruku o tome da suosjećamo s njom i da ju razumijemo. Uz to što je korisno za drugu osobu, verbaliziranje emocija korisno je i za nas jer nam pomaže da ih osvijestimo.

• Pružiti razumijevanje

Ponekad će nam se dogoditi da se nećemo slagati s postupcima druge osobe. U takvim je situacijama bitno ne kritizirati niti optuživati drugu osobu. Iako se ne slažemo, važno je da pokušamo razumjeti kako je do određenog ponašanja osobe došlo.

Nenasilno ponašanje u odgoju djece

Kada je riječ o nasilnim ponašanjima usmjerenima prema djetetu, ona se najčešće javljaju kao posljedica nepoželjnih postupaka djeteta. Kako bi djeca naučila koja su ponašanja prihvatljiva i poželjna, potrebno ih je tome poučiti. Jedna od metoda koja se pokazala posebno uspješnom odnosi se na nagrađivanje djece. Ljudi često na spomen „nagrade“ pomisle na materijalne stvari koje mogu dati djeci, no važno je imati na umu da one mogu biti nematerijalne. Koristeći pohvale, dajemo do znanja djeci da želimo da se takvo ponašanje nastavi. Umjesto da djeca dobiju poruku da se problemi rješavaju nasiljem, pohvalama koje dobiju od roditelja uče koja su ponašanja poželjna te se povećava vjerojatnost njihovog ponovnog javljanja.

Postoji još mnogo različitih tehnika kojima se nasilno ponašanje može zamijeniti nenasilnim, a ovo su neke od njih:

• Preispitati i osvijestiti svoje stavove o nasilju.

Ponekad se dogodi da roditelji u afektu udare svoje dijete iako je dokazano da fizičko nasilje, kao jedan od najčešćih oblika nasilja nad djecom, šteti razvoju djeteta. Ljudi često dođu u situaciju primjenjivanja nasilja bez da su prethodno osvijestili svoje stavove o njemu. Budući da stavovi imaju i svoju ponašajnu komponentu te utječu na naše ponašanje, osvještavajući si da je nasilje neprihvatljiv način rješavanja problema, smanjuje se vjerojatnost da će ga osoba primijeniti u budućnosti.

• Uzeti si vremena za smirivanje.

Kada se jako uzrujaju ili su pod velikim stresom, roditelji mogu reagirati nesmotreno pa udare dijete. Da bi se takve situacije riješile na nenasilan način, jedna je od mogućnosti fizičko udaljavanje iz te situacije. Na taj se način dobiva vrijeme za smirivanje i mirno promišljanje o rješenju problema. Ukoliko je fizičko udaljavanje nemoguće, osoba može iskoristiti mentalno udaljavanje tako što u sebi broji do 10, što može spriječiti njenu burnu reakciju.

• Pobrinuti se o prevenciji

Kako bi se izbjeglo da dođe do nepoželjnih ponašanja djeteta, treba se potruditi da njegova okolina bude sigurna. Teško je primjerice očekivati od malog djeteta da se neće igrati sredstvima za čišćenje ukoliko se nalaze u njegovom vidokrugu i lako su mu dostupna. Radije ih postavimo na sigurno mjesto. Na taj način smanjuje se vjerojatnost pojavljivanja nepoželjnog ponašanja djeteta, a time i moguće agresivne reakcije roditelja koja često proizlazi iz straha i nemoći.

• Razgovarati s djetetom o nepoželjnim ponašanjima.

Ukoliko postoje neka ponašanja koja se smatraju nepoželjnima o tome vrijedi razgovarati s djetetom. Na taj mu način dajemo do znanja kako se osjećamo u vezi određenih stvari i dajemo mu priliku da i samo promisli o tome prije no što odluči ponašati se na taj način.

• Objasniti djetetu zašto su određena ponašanja nepoželjna.

Kada dijete primjerice tijekom igre s loptom u kući razbije omiljenu vazu i roditelj ga kazni udaranjem po stražnjici, moguće je da dijete ne razumije zašto ga je udario. Potrebno je objasniti djetetu zbog čega je njegovo ponašanje nepoželjno te kakve su posljedice koje njegovo ponašanje nosi. Bitno je imati na umu da djeca do tri godine starosti svoja ponašanja ne temelje na namjeri, nego na istraživanju svijeta oko sebe. Ona ne razumiju uzročno-posljedične odnose pa uglavnom ne mogu razumjeti ni zašto su bila kažnjena.

• Ponuditi djetetu alternativno ponašanje.

U situaciji kada se dijete ponaša neprimjereno, može mu se ponuditi dvije ili više opcija alternativnih ponašanja. Primjerice, ukoliko dijete skače po naslonjaču, umjesto da mu se kaže da prestane jer će pasti i ozlijediti se te uništiti naslonjač, može mu se reći da želimo da siđe s njega jer je svrha naslonjača da se na njemu sjedi pa „možemo zajedno sjesti i pročitati priču“. Takav način komunikacije ne izaziva strah kod djeteta, već mu objašnjava važnost prestanka dotadašnje aktivnosti te usmjerava dijete na prihvatljivu aktivnost.

• Dati djetetu vremena za reakciju.

Ukoliko je vrijeme za ručak ili za polazak kod bake i djeda, nije poželjno očekivati od djeteta da reagira odmah kada mu se to kaže. Dobro je djetetu najaviti da će ručak biti za 5 minuta ili mu reći da će se kreće kod bake i djeda kad se nahrani pas. Na taj način dajemo djetetu prostora da dovrši aktivnost kojom se bavilo i povećavamo vjerojatnost ponavljanja njegovog poželjnog ponašanja.

• Uspostaviti pravila.

Kako bi djeca što bolje naučila koja su ponašanja prihvatljiva, a koja nisu, u tom je procesu korisna uspostava obiteljskih pravila. Pravila omogućuju djeci da steknu osjećaj odgovornosti za posljedice njihovog nepridržavanja te im omogućuju da usvoje određene vrijednosti koje se ostvaruju prihvatljivim ponašanjem (npr. da je važno oprati zube svaku večer prije spavanja jer na taj način brinemo o svom tijelu). Uz to, bitno je da pravila budu jednostavna, dosljedna te da i djeca sudjeluju u njihovoj izradi, kako bi se povećala vjerojatnost da će ih se pridržavati. Također, važno je da pravila vrijede i za djecu i za roditelje kako djeca ne bi osjećala nepravdu zbog samo svog doprinosa poštivanju pravila.

Ovo su samo neki od načina kojima se može raditi na rješavanju problematičnih ponašanja djeteta, a neki od njih mogu poslužiti i u komunikaciji s odraslim osobama. Na nama je da donesemo odluku da ćemo prakticirati nenasilje, kako bismo djeci, odraslima i samima sebi omogućili sigurnost, ljubav, prihvaćanje i razumijevanje.


„Sila je oružje slabih; nenasilje je oružje jakih.“

Mahatma Gandhi


Pišu: Petra Šimčić, mag. psihologije i Dominik Šmida, mag. psihologije

Teme - svi članci

Vaš adolescent izložen je nasilju u vezi: Kako razgovarati

Izazovi roditeljstva Teme Adolescentno razdoblje je ono u kojemu se mladi ljudi konačno odvajaju od primarne obitelji, razdoblje kada prestaju biti djeca, a nisu još odrasli. Mladi ljudi imaju snažnu potrebu za osamostaljenjem, donošenjem odluka o sebi i svom životu. U skladu s razvojnim procesima, pružaju snažan otpor savjetima koji dolaze od odraslih.

Pročitajte više >

Obilježavamo Dan sigurnijeg interneta: Kako sačuvati sigurnost djece koja odrastaju u online svijetu?

Izazovi roditeljstva Teme Povodom Dana sigurnijeg Interneta, kojeg ove godine obilježavamo 7. veljače uz krilaticu „Budi promjena: Ujedinimo se za bolji internet“, pripremili smo kratki podsjetnik na najvažnije smjernice za roditelje u zaštiti djece u online svijetu.

Pročitajte više >

Uloga bake i djeda u odgoju djeteta – pomagači roditelja

Razvoj djece Teme Gotovo svakodnevno u kliničkom radu susrećemo se s roditeljima kojima u odgoju oko djece pomažu njihovi roditelji te s djecom koja nam govore o svojim iskustvima, igri i aktivnostima s djedovima i bakama. Ono što svakako ne smijemo zaboraviti je da prve odnose i veze većina djece doživljava u svojim obiteljima uz primarnog skrbnika ili osobu koja brine o njima. Takva prva iskustva iznimno su važna jer ih dijete prenosi u sva buduća iskustva mladenačke i odrasle dobi. Pa tako roditelji prenose iskustva svojih roditelja u odnos spram djeteta.

Pročitajte više >

Kada i kako je prikladno dijete ostaviti doma samo

Razvoj djece Teme Ulaskom u predbožićno raspoloženje, na naše se male ekrane vratio jedan od svima znanih, a ujedno i omiljenih Božićnih filmova – Sam u kući. Kada je maleni Kevin uslijed užurbanog spremanja njegove obitelji za godišnji odmor u Parizu ostao sam kod kuće, krenula je prava avantura za njega, ali i za njegovu obitelj. Iako mu se isprva učinilo da mu se ispunila želja da se odmori od svoje obitelji, uskoro se pred njime našao niz zadataka koje je morao samostalno obaviti. Između ostalog, morao je sam pripremati hranu, brinuti o vlastitoj higijeni, otići u trgovinu po namirnice, a bio je suočen i s dolaskom provalnika u svoju kuću.

Pročitajte više >

dogodilo-se-sto-sada Dogodilo se, što sada…?

Leci za roditelje seksualno zlostavljanog djeteta

Publikacije Teme Rano prepoznavanje i primjerena intervencija mogu ublažiti posljedice seksualnog zlostavljanja i osigurati oporavak djeteta.

Pročitajte više >

Uz Međunarodni dan nenasilja: Nenasilno ponašanje u odgoju djece

Teme Kada kažemo „nasilje“, obično mislimo na udaranje, šamare i općenito fizički agresivno ponašanje. Čak i kao stručnjaci ponekad zaboravimo koliko riječi mogu boljeti. Emocionalno odnosno psihičko nasilje najrašireniji je oblik nasilja i gotovo nema osobe koja ga nekad nije doživjela. Koliko god se trudimo skrenuti pozornost na raširenost nasilja u društvu i upozoriti na njegovu štetnost, čini se da propuštamo širiti nenasilje kao alternativu te ponuditi ljudima adekvatnije načine nošenja s teškoćama.

Pročitajte više >

Kako olakšati djetetu da se suoči s bolešću člana obitelji

Stresni događaji Teme Djeca se na različite načine nose s osjećajima neizvjesnosti, bespomoćnosti, straha i tuge koja se javi kada ne netko od članova njegove obitelji razboli. Pitanje koje roditelji sebi postavljaju u tim situacijama je s koliko godina dijete uopće može razumjeti koncept bolesti.

Pročitajte više >

Zašto raste broj novodijagnosticirane djece s autizmom?

Izazovi roditeljstva Teme Obzirom na vrlo šaroliki spektar simptoma i danas je za kliničare pravi izazov kvalitetno postavljanje dijagnoze autizma. Stoga, ideja o povećanju prevalencije autizma odražava promjene u dijagnostičkim kriterijima, a ne stvarne promjene u porastu prevalencije ovog neurorazvojnog poremećaja.

Pročitajte više >

Smije li djetetu biti dosadno?

Teme Vrijeme za obitelj Često roditelji kao problem  navode da djeca govore da im je  „dosadno“. Dok pričaju o takvim situacijama, mnogi sebe tada doživljavaju kao „lošeg roditelja“. Postavljaju pitanja: Kako da pomognem djetetu da mu ne bude dosadno? Zašto je njoj dosadno, a druga djeca imaju razne interese? U vremenu u kojem živimo, okruženi stalnim podražajima, pomisao da je djetetu dosadno navodi roditelje na sve veće i veće strukturiranje djetetovog vremena.

Pročitajte više >

Podijeljeno skrbništvo – pitanja i dileme

Razvod roditelja Teme Definicija podijeljenog skrbništva se sažeto rečeno odnosi na skrbništvo oba roditelja nad djetetom koje obuhvaća minumum jedne trećine vremena sa svakim od roditelja uključujući i vikende, te podrazumijeva odgovornost i obaveze koje iz toga proizlaze i odnosi se na ekivivalentnu alternativnu brigu oba roditelja.

Pročitajte više >

Kako toksični stres djeluje na dječji mozak

Stresni događaji Teme Toksični stres u dječjoj dobi je tema od vrlo značajnog i rastućeg interesa. Razlozi tomu su brojni, kumulirani kroz godine istraživanja. Ona su dala nepobitne dokaze da stres/trauma u djece prouzrokuje brojne kratkoročne i dugoročne učinke, te predstavlja rizik za cijeli niz oboljenja u kasnijoj dobi. On primjerice značajno povećava pojavnost infarkta miokarda i karcinoma pluća, te imunoloških i malignih bolesti u odrasloj dobi, u usporedbi sa populacijom koja nije bila izložena stresu u djetinjstvu. Ne govorimo o stresu vezanom uz svakodnevne aktivnosti i izazove odrastanja, nego o onome stresu koji se javlja vezan uz nasilje u obitelji, svjedočenju tjelesnom nasilju, izloženosti tjelesnom kažnjavanju, zanemarivanju, seksualnom zlostavljanju, vršnjačkom nasilju i slično.

Pročitajte više >

NEUROZNANOST I EDUKACIJA: Kako poboljšati postignuća u obrazovnom sustavu

Teme Škola Neuroedukacija stavlja inovativnost i kreativnost na prvo mjesto, ne u cilju postizanja ocjena i rezultata, nego učenja kako razmišljati, promišljati i kritički pristupati rješavanju zadataka i problema. Razvoj tehnoloških mogućnosti, koje su nam u posljednja dva desetljeća otkrile mnoge nepoznanice o funkcioniranju mozga i refleksiji na procese učenja, omogućava pristup potreban za uspjeh djece u 21. stoljeću.

Pročitajte više >

ODRASTANJE NA INTERNETU: Kako vratiti sigurnost u djetinjstvo?

Izazovi roditeljstva Teme Internet neosporno donosi mnoge mogućnosti, predstavljajući platformu za učenje, razvijanje interesa, razvoj identiteta i povezivanje s vršnjacima. Istovremeno važno je biti svjestan da Internet donosi i određene rizike. Jedan od najistaknutijih među njima svakako je elektroničko vršnjačko nasilje, odnosno cyberbullying.

Pročitajte više >

Voli li vaše dijete školu?

Teme Škola Je li važno voli li dijete školu? Bez obzira koliko godina imamo, lako se prisjetimo svojih školskih iskustava, onih osoba i stvari koje su nas u školi veselile i onoga što nas je odbijalo od škole. Lako možemo odgovoriti na pitanje jesmo li voljeli školu. I to nam je pokazatelj koliko pridajemo važnost privrženosti školi u vlastitom životu.

Pročitajte više >

Trauma zlostavljanja: Zašto je važno stalno podsjećati?

Teme Postoji niz definicija zlostavljanja i zanemarivanja djece (medicinska, psihološka, socijalno-zaštitna, pravna). Prilikom određivanja zlostavljanja i zanemarivanja djeteta, važno je voditi računa o dvjema procjenama: s jedne strane, o postupanju roditelja/skrbnika, a s druge strane, o posljedicama za dijete. Zlostavljanje djece uključuje sve ono što pojedinci, institucije ili procesi čine ili propuštaju učiniti što posredno ili neposredno šteti djetetu ili je rizično za njegov zdrav i siguran razvoj u odraslu osobu.

Pročitajte više >

Priprema djeteta za vrtić

Kako biste bili mirniji prilikom polaska djeteta u jaslice/vrtić pokušajte to doživjeti kao priliku za osamostaljivanje djeteta, sklapanja novih prijateljstava i razvijanje socijalnih vještina

Razvoj djece Teme Došao je i taj dan, vaš mališan kreće u jaslice/vrtić što predstavlja velik događaj u životu čitave obitelji. Uzbuđenje, iščekivanje, veselje, zabrinutost, a pomalo i strah obično su neki od osjećaja prisutni kod roditelja uoči polaska djeteta u vrtić, osobito ako je riječ o prvom djetetu, jer podrazumijeva prvo duže odvajanje djeteta od roditelja te kao takvo zahtjeva period adaptacije.

Pročitajte više >

O ulozi oca u životu djeteta

Razvoj djece Teme U posljednja dva desetljeća se ponovno mnogo raspravlja o ulozi oca u životu djeteta, kao da je jedno vrijeme otac u obiteljskim odnosima bio stavljen “sa strane”. Iako starija znanstvena literatura piše o majci kao prvom objektu djeteta, često se zanemaruje naglasiti da otac nije izuzet iz života djeteta te da dijete stvara i svoj odnos s ocem od rođenja, zasebno od odnosa s majkom.

Pročitajte više >

Depresija u djece i adolescenata

Izazovi roditeljstva Stresni događaji Teme Oko 3-5 % djece i adolescenata u anamnezi je imalo depresivnu epizodu. Depresivno stanje kod djeteta/adolescenta utječe na rast i razvoj, uspjeh u školi, odnose unutar obitelji, odnose sa vršnjacima.

Pročitajte više >

SOCIJALNA KOMPETENCIJA DJETETA: Zašto je važna i kako ju razvijati

Stabilnost socijalne kompetencije doprinosi zdravom razvoju djece, izgradnji kvalitetnih odnosa s drugim ljudima i samim sobom.

Razvoj djece Teme Djeca koja doživljavaju podršku, poticanje, prihvaćanje i hvaljenje u obitelji, izgrađuju pozitivan odnos s roditeljima koji rezultira pozitivnom slikom o sebi, prosocijalnim ponašanjem i potiče pozitivno socijalno funkcioniranje. S druge strane, djeca koja doživljavaju roditeljsko odbijanje pokazuju agresiju i neprijateljstvo prema drugima, imaju slabije samopoštovanje i pokazuju nisku razinu prosocijalnog ponašanja.

Pročitajte više >

Smetnje spavanja kod djece predškolske dobi

Najvažnije je da smo kao roditelji svjesni okolnosti koje utječu na promjene u djetetovom ritmu usnivanja, spavanja i buđenja te da na njih djelujemo koliko smo to u mogućnosti.

Razvoj djece Teme Kako uspjeti u tome da naše dijete odlazi na spavanje s lakoćom i bez oklijevanja, da spava mirno i ujutro se budi odmorno, pitanje je koje si postavljaju mnogi roditelji. Postoji više nego jedan odgovor na njega i prije svega ovisi o djetetovoj dobi i njegovu općem psihofizičkom stanju, ali i osobinama roditelja i općem obiteljskom ozračju.

Pročitajte više >

Kada je briga za dijete pretjerana

Izazovi roditeljstva Teme Većina roditelja teži tome da svoje dijete zaštiti koliko god može. No, koliko god nije u redu ne voditi brigu o svom djetetu, toliko nije dobro štititi djecu od svih loših i neugodnih iskustava, boli i povreda, tuge, neuspjeha i razočaranja. Zbog čega?

Pročitajte više >

Adolescencija – izazovi odrastanja

Razvoj djece Teme Adolescencija je razdoblje sazrijevanja kroz koje se dijete priprema za odraslu dob. Intenzivne fizičke, seksualne, emocionalne, psihosocijalne i kognitivne promjene s kojima se adolescent susreće čine ovo razdoblje vremenom zbunjenosti, ali i otkrića. Adolescenti korak po korak napuštaju sigurnost djetinjstva i preuzimaju odgovornosti odraslih.

Pročitajte više >

Poremećaji prehrane kod djece predškolske dobi

Razvoj djece Teme Smetnje hranjenja su jedna od češćih tema koje zaokupljaju pažnju roditelja djece mlađeg uzrasta. Nerijetko članovi uže i šire obitelji zajednički sudjeluju u pronalaženju postupaka koji bi donijeli željenu promjenu, bilo da se kod djeteta rad o konzumiranju premalo ili previše hrane. Najčešće se ipak radi o tome da su roditelji često bezrazložno opterećeni količinom hrane koju dijete uzima, iako ono nije premršavo.

Pročitajte više >

Djeca i svađanje: što djeca uče kroz sukobe

Razvoj djece Teme U mnogim obiteljima vlada mišljenje da je sklad pod svaku cijenu bolji od sukoba, no sukobljavanje je sastavni dio svakodnevnog života s kojom se djeca trebaju naučiti nositi. U sukobu i nadmetanju djeca odmjeravaju vlastite snage i pri tomu uče procjenjivati sebe i druge, pokušavaju izboriti i osigurati svoj položaj unutar obitelji, ali i u krugu vršnjaka.

Pročitajte više >

Strah od škole

Teme Škola Iako su se neka djeca i ranije odvajala od roditelja (polaskom u vrtić, odlazak kod djeda i bake, odvajanje polaskom u školu se razlikuje od dotadašnjih odvajanja.

Pročitajte više >

DJEČJI STRAHOVI: Što trebamo znati

Razvoj djece Teme U djece redovito nalazimo razvojne strahove koji su normalna pojava za određenu dob, javljaju se, mijenjaju i spontano nestaju kada dijete preraste određenu razvojnu fazu. Uz svaku razvojnu fazu vezani su specifični strahovi, koji imaju određenu funkciju za tu dob.

Pročitajte više >

Što je najbolji interes djeteta u procesu brakorazvoda roditelja

Razvod roditelja Teme Četiri su opća načela na kojima se temelje sva prava sadržana u Konvenciji o pravima djeteta: načelo nediskriminacije, prava na život i razvoj u svim vidovima života, načelo najboljeg interesa djeteta, te načelo slobode iznošenja mišljenja.

Pročitajte više >

Roditeljski stres

Izazovi roditeljstva Teme Kad govorimo o roditeljstvu, prve misli i osjećaji nas upućuju na jednu od najvažnijih uloga u životu muškarca i žene. Upravo zato ta uloga i razdoblje roditeljstva je osim pozitivnog iskustva često i razdoblje obilježeno sukobima, nedoumicama, nesigurnostima, padom zadovoljstva u drugim područjima života: drugim riječima – i teškim danima. Osim toga, danas nas često prati stres u različitim područjima života: stres na poslu, stres nakon promjena u životu, stres u svakodnevnim situacijama…

Pročitajte više >

Kako reagirati kada dijete želi prestati sa slobodnom aktivnošću

Izazovi roditeljstva Teme Roditelji se često pitaju što učiniti kada im dijete kaže da želi prestati pohađati određenu izvannastavnu aktivnost. Je li u redu da prestane? Kada je u redu da prestane? Što učiniti kada se vrati s izvannastavne aktivnosti (za koju je donedavno nagovaralo da ga upišete) i kaže ''Grozno mi je i ne želim više ići tamo!!'' Da li ga u tome podržati i ispisati čim izrazi nezadovoljstvo?

Pročitajte više >

Djeca i preopterećenost obavezama

Do preopterećenosti dolazi kada je sva djetetova energija usmjerena samo na jedno područje, primjerice obaveze, isključujući sve druge razvojne zadatke i interese, poput igre s prijateljima, bez kojih nema skladnog odrastanja.

Izazovi roditeljstva Teme Prenatrpan raspored i kod djece može dovesti do stresa i preopterećenosti. Djeca bez dovoljno slobodnog vremena često se osjećaju iscrpljeno i rastreseno.

Pročitajte više >

Prvi dani u školi

Kako bi se kod djeteta smanjila anksioznost prije škole, možete ga nekoliko dana prije početka nastave odvesti u posjet školi.

Teme Polazak djeteta u školu predstavlja veliku promjenu za čitavu obitelj. Hoće li ta promjena biti pozitivnog ili negativnog karaktera uvelike ovisi i o stavu roditelja prema školi. Ako roditelji imaju pozitivan stav o školi i učenju te se vesele početku djetetovog školovanja, velika je vjerojatnost da će ih djeca oponašati i veselo krenuti u školu.

Pročitajte više >

Koju srednju školu odabrati

Odabir škole može biti izvor brige i djetetu i roditeljima, nerijetko i jer su kroz osnovnu školu djeca još vrlo zaigrana te nedovoljno svjesna odgovornosti koja je pred njima, a sve se preklapa i s ulaskom u buran i zahtjevan period adolescencije.

Teme Škola Škola Prijelaz iz osnovne u srednju školu važan je životni događaj, a time i stresan period, kako za djecu, tako i za roditelje. Izbor škole, čime obično i izbor budućeg zanimanja, jedna je od prvih većih i važnijih odluka koju dijete donosi. Odabir škole može biti i izvor brige djetetu, nerijetko i jer su kroz osnovnu školu djeca još vrlo zaigrana te nedovoljno svjesna odgovornosti koja je pred njima, a sve se preklapa i s periodom ulaska u adolescenciju, koji je sam po sebi često buran i zahtjevan.

Pročitajte više >

Zašto je igra važna za razvoj djece

Nije dovoljno da dijete samo promatra i sluša, već i da samo otkriva i istražuje- dodirne, rastavi, sastavi, pomiriši i isproba jer time zadovoljava svoju znatiželju, ali i doživljajima potiče razmišljanje i zaključivanje što je temelj intelektualnog razvitka.

Razvoj djece Teme Dijete od rođenja istražuje svijet i otkriva svoje mogućnosti. Igra je primarni način učenja o sebi, drugima i okolini; univerzalna je, svoj djeci poznata, instinktivna te bitan dio odrastanja i formiranja osobnosti. Djetinjstvo bez igre i druženja s prijateljima je nezamislivo.

Pročitajte više >

Djeca i kućni ljubimci

Većina stručnjaka savjetuje da se prije navršene šeste godine djetetova života ne bi trebalo uzimati kućnog ljubimca.

Slobodno vrijeme Teme Vrijeme za obitelj Većina djece želi kućnog ljubimca i takvu potrebu ne bi trebalo zanemariti. Pri donošenju odluke o nabavci kućnog ljubimca važno je uzeti u obzir navike i obaveze obitelji kao i uvjete u kojima živi obitelj.

Pročitajte više >

Primjeren izbor slobodnih aktivnosti za dijete

Važno je imati na umu da se između toliko zahtjeva za najboljom edukacijom, bavljenja sportom, savladavanja raznih vještina, negdje ne izgubi osnovni zahtjev djetinjstva - obiteljski život.

Izazovi roditeljstva Teme Prenatrpan raspored može dovesti do stresa – roditelja koji su u stalnoj žurbi vodeći djecu s jedne aktivnosti na drugu i djece koja nerijetko u nekom trenutku pokažu znakove tzv. burn out sindroma, izgaranja koje je donedavno bilo povlastica odraslih.

Pročitajte više >

Zašto je važna dosljednost u odgoju

Dijete treba upoznati i s posljedicama određenih ponašanja kako bi znalo kada i što će uslijediti ako se ponaša prikladno odnosno neprikladno.

Izazovi roditeljstva Teme Važno je da su roditelji dosljedni u odgoju jer time šalju djeci poruku da misle ozbiljno ono što govore te da im se može vjerovati. Odgoj treba biti prilagođen razvojnoj fazi i individualnosti djeteta, pri čemu roditelj treba prepoznati i razumijeti djetetove potrebe, njegovo ponašanje i moguće reakcije.

Pročitajte više >

Kako odgojiti samopouzdano dijete

Teme Nije lako biti roditelj i odgojiti odgovornu i zrelu, emocionalno stabilnu ličnost. To možete jedino uz bezuvjetnu ljubav, podršku i prihvaćanje. Djeca koja nemaju takvu podršku ne znaju se nositi niti s kritikama izvan obitelji, teško podnose neuspjeh i teže kasnije u životu ostvaruju svoje potencijale u akademskom i poslovnom životu, sreću u obiteljskom.

Pročitajte više >

Dijete u konfliktnom razvodu

Teme Kako razvodu prethode nezadovoljavajući partnerski odnosi, nerijetko bivši partneri nastavljaju lošu komunikaciju, a u novonastaloj emocionalno zahtjevnoj situaciji njihov odnos je dodatno narušen. U takvoj situaciji bivši partneri teško razdvajaju partnersku od roditeljske uloge.

Pročitajte više >

Kad dijete živi s pomajkom ili poočimom

Izazovi roditeljstva Teme Obitelji s pomajkom i poočimom su danas brojem najveća skupina obitelji nakon klasične, nuklearne obitelji s dva biološka roditelja i djecom. Ponovni brak može uzrokovati snažne emocije kod partnera, bivših partnera, djece, baka, djedova i ponovno izaziva proživljavanje gubitka obitelji tek kada se roditelj ponovno oženi ili kada se rodi novo dijete.

Pročitajte više >

Stres na kraju školske godine

Teme Škola Kao i kod odraslih, i kod djece su neki stresovi normalan dio svakodnevnog života. Tako i kraj školske godine  može za dijete  podrazumijevati opterećenje, pritisak, uznemirenost, zabrinutost. Svi ti znakovi koje opažamo nam pokazuju da su djeca pod stresom. Bilo da su učenici trećeg, petog ili osmog razreda, djeca brinu zbog ispitivanja, količine gradiva, dobivenih ocjena, reakcija roditelja, te mogu osjećati  uzbuđenje, uznemirenost, tjeskobu i strah intenzivnije nego tijekom cijele godine.

Pročitajte više >

Kako s djecom razgovarati o novcu

Teme Jedan od najboljih načina demistifikacije novca je da zaista slušate pitanja koje vaše dijete postavi i koristite ih kao poticaj za razgovor koji je vama važan. Odgovori poput: "To nije lijepo pitanje!" šalju poruku da nešto nije u redu s novcem. Ovdje su neki mogući odgovori na uobičajena dječja pitanja o novcu.

Pročitajte više >

Školski praznici mogu zbližiti obitelj

Teme Školski praznici pružaju mogućnost da obitelj provede više vremena zajedno te da roditelji poboljšaju pozitivnu komunikaciju i odnos s djecom. Mnogi roditelji približavanje školskih praznika mogu smatrati stresnim – kada pomisle da će djeci trebati osmisliti aktivnosti i zabavu.

Pročitajte više >

10. rujan Svjetski dan prevencije samoubojstava

Teme U posljednjem desetljeću u Hrvatskoj oko 1000 osoba  godišnje počini samoubojstvo, što nas svrstava u red zemalja sa visokom stopom suicida. Na svako samoubojstvo dolazi još oko osam pokušaja, a oko tri puta više osoba intenzivno razmišlja o suicidu. Donedavno se smatralo da je rizik suicida zanemariv kod mladih, ali novija istraživanja pokazuju da, nažalost, i kod te populacije postoji suicidalni rizik.

Pročitajte više >

Kako organizirati putovanje s djecom

Teme Odlazak na godišnji odmor s djecom, automobilom, za mnoge obitelji predstavlja «noćnu moru». Kako će djeca izdržati dugačak put? Hoće li se svađati tko će gdje sjediti? Hoće li se dosađivati? Najčešće tada putovanje završi tako da se svi posvađaju, viču ili ne razgovaraju jedni s drugima, a djeca mogu postati zbunjena i razdražljiva. Stoga je odgovornost roditelja da osmisle takav dugački put i učine ga djeci što ugodnijim.

Pročitajte više >