Riječ ravnateljice

SCREEN TIME: Prvo nacionalno istraživanje Poliklinike o izloženosti predškolske djece svim ekranima

Objavljeno: 01.06.2017.

Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba proveli su prvo nacionalno istraživanje o maloj djeci pred malim ekranima u vrtićima diljem Hrvatske 2016. i 2017. godine. Prije svega želimo zahvaliti svim ravnateljima vrtića i stručnim suradnicima koji su nam izašli u susret i pomogli u prikupljanju podataka. Najveća zahvala ide roditeljima koji su vrijedno i marljivo ispunjavali naše upitnike i uložili vrijeme, trud i povjerenje u naše istraživanje. Rezultati koje ćemo vam predstaviti dolaze od  655 roditelja djece predškolske dobi.

Što je to Screen Time?

Danas je toliko malih ekrana oko nas da ih stručnjaci ne mogu izbrojati. Zbog toga je uveden pojam Screen Time (vrijeme pred ekranima), koji se odnosi na ukupno vrijeme koje netko provodi pred ekranima, bili to televizori, laptopi, računala, mobiteli, tableti, igraće konzole ili nešto drugo. Osim samog vremena koje provodimo pred ekranima, možemo primijetiti da smo njima neprestano okruženi, željeli to ili ne. Ekrani koji nas okružuju u svakodnevnom životu stvaraju zasićenost ekranima, što predstavlja drugi važan pojam u ovom istraživačkom području.

Mnogi istraživači bavili su se malom djecom pred TV ekranima, mnogi su se bavili starijom djecom pred ostalim ekranima. Međutim, u suvremenoj znanstvenoj literaturi teško je pronaći radove koji uzimaju u obzir djecu predškolske dobi i njihovo vrijeme pred ekranima. A mališani, kako bi se reklo – kao veliki, igraju igrice i gledaju filmiće na tabletima svakodnevno pred našim očima.

Što određuje Screen Time i zasićenost ekranima u djece predškolske dobi? Koliko, kada, kako i zašto su mala djeca pred malim ekranima? Koja je uloga roditelja i ostalih odraslih osoba uključenih u odgoj i skrb o djeci? Kako je Screen Time povezan s razvojnim ishodima? Na ta i brojna druga pitanja nastojimo odgovoriti u istraživanju koje smo sustavno provodili posljednje dvije godine.

Tko su sudionici našeg istraživanja?

U istraživanju je sudjelovalo 655 sudionika iz ruralnih i urbanih sredina iz različitih dijelova Hrvatske odabranih metodom prigodnog uzorka. Naši sudionici bili su roditelji ili druge osobe koje brinu o djetetu, a koji su ispunjavali niz upitnika kroz koje smo se upoznali s navikama djece i roditelja u korištenju suvremenih tehnologija te razvojem djeteta. Upitnike su primijenili posebno educirani volonteri Hrabrog telefona, studenti pomagačkih zanimanja.

U 80% slučajeva upitnike su nam ispunjavale mame, u 19% slučajeva tate, a u 1% slučajeva bake, djedovi ili neke druge djetetu bliske odrasle osobe dobi od 22 do 59 godina, a najviše njih u srednjim 30-im godinama (nadalje u tekstu: roditelji). Djeca o kojoj smo prikupili podatke predškolske su dobi i imaju od 18 mjeseci do punih sedam godina, od čega je 53% dječaka i 47% djevojčica.

Više od 90% djece živi s oba roditelja, a približno trećina njih su jedinci. Ostali imaju 1-4 braće i(li) sestara s kojima često dijele sobu (gotovo 40% djece).

Zajedničko vrijeme roditelja i djece

Iako 87% roditelja s djetetom provodi više od 4 sata radnim danom, tek svaki drugi roditelj zadovoljan je količinom vremena koje provode zajedno. Roditelji bi dakle željeli biti više vremena sa svojim mališanima. No, nije sve u količini vremena s djetetom, pitanje je koliko je kvalitetno zajedničko vrijeme. Svaki treći roditelj smatra da je kvaliteta vremena koje provodi sa svojom djecom narušena poslom koji nosi kući, dok 40% roditelja smatra da na kvalitetu zajedničkog vremena negativno utječe stres izazvanim poslom.

Zasićenost ekranima

Gotovo sve obitelji s predškolskom djecom u svom kućanstvu posjeduju televizor, mobitel i računalo. Tablet je zastupljen u 85% kućanstava s predškolskom djecom, a u 65% obitelji mogu se naći igraće konzole.

U PROSJEKU

Postoji 6 elektroničkih uređaja po kućanstvu

80% djece živi u kućanstvu s 5 ili više elektroničkih uređaja

U SPAVAĆOJ SOBI

27% djece ima TV

8% djece ima računalo

5% djece ima igraće konzole

Screen Time (vrijeme uz ekrane)

Među gotovo 700 predškolaca o kojima su izvještavali njihovi roditelji nema niti jedan koji ne koristi barem jedan elektronički uređaj – suvremene tehnologije koriste svi. Televiziju gleda 97,2% djece, a mobitel i tablet koristi više od dvije trećine djece. Računalom se koristi oko 60% djece, a najmanje su zastupljene igraće konzole kojima se služi svako četvrto dijete.

Screen Time – Prosječno predškolsko dijete je pred ekranima

2,4 sata radnim danom 3 sata vikendom

Tijekom tjedna 60% predškolaca uz ekrane provodi dva ili više sata uz male ekrane, dok vikendom to čini čak 72% njih. Na slici je prikazano prosječno vrijeme pred ekranima za djecu po dobi te postotak djece određene dobi koji imaju više od dva sata Screen Time-a dnevno. Crvenom bojom označeni su oni brojevi koji su veći od preporučenog maksimalno dozvoljenog vremena pred malim ekranima.


Djeca najviše vremena i dalje provode pred televizorom, i to više vikendom nego radnim danima. Gotovo svako peto dijete gleda TV više od dva sata radnim danom, a vikendom to čini svako treće dijete. Oko 15% djece igraju igre na igraćim konzolama, najveći broj njih do jedan sat dnevno.


Svoj mobitel ima 6% predškolske djece!

4,2% djece ima svoj mobitel prije navršene 4. godine




Što su naučili?

U njihovom korištenju djeca su više od pasivnih primatelja informacija – oni aktivno traže sadržaje koji su im zanimljivi i privlačni. Čak 97% djece zna samostalno upaliti neki elektronički uređaj, a 90% njih samostalno traže i pokreću sadržaje koje žele. Mobitelom fotografira i snima 77% predškolske djece, a 45% njih samostalno koristi Internet.

Spavanje i hranjenje uz ekran

Svako treće dijete barem ponekad koristi elektronički uređaj za vrijeme obroka, a 90% njih koristi elektroničke uređaje prije spavanja, što je suprotno pedijatrijskim preporukama. Jedno od deset djece elektroničke uređaje za vrijeme obroka koristi često ili uvijek, a čak 41% posto djece ih koristi često ili uvijek neposredno prije spavanja.

Zašto roditelji djeci omogućuju vrijeme pred malim ekranima?

Oko 50% roditelja djeci daje male ekrane kako bi se djeca zabavila i kako bi im se zaokupila pažnja. Više od trećine roditelja smatra da su elektronički uređaji djeci korisni za učenje, a neki roditelji smatraju da će se djeca bolje uklopiti u društvo vršnjaka ako koriste suvremene tehnologije.

Oko polovine roditelja ne zna procijeniti jesu li elektronički uređaji štetni i jednako tako jesu li korisni za njihovu djecu. Trećina roditelja procjenjuje ih više štetnima, a 17% korisnima.

  • 50% roditelja ne zna procijeniti jesu li elektronički uređaji štetni i jesu li korisni za njihovu djecu
  • 33% roditelja elektroničke uređaje procjenjuje štetnima, a sva djeca ih koriste
  • 17% roditelja elektroničke uređaje procjenjuje korisnima

Roditelji i sami puno koriste male ekrane, kako na poslu, tako i u slobodno vrijeme. Kako su roditelji djeci najveći uzor, istraživanja pokazuju da je roditeljsko i dječje vrijeme pred malim ekranima usko povezano. Roditelji iz našeg uzorka koriste i društvene mreže.

Društvene mreže

65% odraslih objavilo je sliku predškolskog djeteta na društvenim mrežama

35% roditelja objavilo je sliku djeteta na društvenim mrežama u prvome mjesecu života djeteta

Koja je alternativa?

Istraživanja dovode u vezu vrijeme uz ekrane (Screen Time) i vrijeme koje djeca provode na otvorenom i u fizičkoj aktivnosti (Green Time). Djeca iz našeg uzorka provode vrijeme u raznim organiziranim aktivnostima i u prirodi otprilike jednako koliko pred ekranima. Važno je naglasiti da neki roditelji pod Green Time-om podrazumijevaju i vrijeme koje dijete provodi na otvorenom u organizaciji vrtića. Iz rezultata je vidljivo da roditelji rado osiguraju djetetu više vremena u prirodi vikendima, kad imaju više vremena koje mogu slobodno organizirati.

Organizirani sportski sadržaji dostupni su u mjestu stanovanja 85,5% djece, od kojih ih polovina djece pohađa. Igraonice su dostupne u mjestu stanovanja 83,2% djece, a pohađa ih više od polovine djece kojima su dostupne. Školu stranih jezika pohađa gotovo svako treće dijete kojemu je dostupno. Dakle, ako se roditeljima ponude dodatne aktivnosti za predškolsko dijete, trećina do polovina njih će dijete upisati na njih.

Gotovo polovina predškolske djece pohađa dvije ili više organiziranih aktivnosti.

U kontekstu vremena pred malim ekranima, razvoju predškolske djece više će odgovarati sport, jezik, igraonica i slično. Međutim, općenito gledajući, djeci predškolske dobi najvažnija je nestrukturirana, spontana i slobodna igra te vrijeme koje kvalitetno provode s roditeljima. Ako se neka aktivnost nudi, to ne znači da je najbolja za dijete, a roditelji se često nađu pod pritiskom ponuđenih sadržaja. Od nekih roditelja čujem da se osjećaju kao loše mame ili tate ako djetetu ne osiguraju sve što bi mogli. Osluškujte svoje dijete i igrajte se s njim – to je najbolje što mu u ovoj dobi možete priuštiti.

Pravila, nadzor, odnos: Kako reguliraju Screen Time

Čak četvrtina roditelja svojim predškolcima ne postavlja pravila vezano uz korištenje elektroničkih uređaja. Svaki deseti roditelj nikad nije ili rijetko kaže djetetu što smije gledati. Neki roditelji postavljaju pravila samo za TV, a neki samo za ostale ekrane, a pravila se najčešće tiču ukupno dozvoljenog vremena korištenja. Neki roditelji nagrađuju dijete dodatnim minutama pred ekranom, a neki kažnjavaju dijete ukidanjem minuta pred malim ekranima. Manje se postavljaju pravila vezana za sadržaj koji dijete gleda/koristi na malim ekranima, što je često puno važnije od ukupnog vremena.

Iako svako dijete koristi elektroničke uređaje, tek 1/3 roditelja u potpunosti je zadovoljna svojim znanjem o korištenju tih uređaja.

Bez obzira na ograničeno vrijeme, djeca koriste suvremene tehnologije bez nadzora.

Barem ponekad…

70% djece koristi TV bez nadzora

2/3 djece koristi mobitel i računalo bez nadzora

75% djece koristi tablet bez nadzora

Nadzor o kojem roditelji izvještavaju može značiti različite razine roditeljske uključenosti. Tako je 40% roditelja uvijek prisutno uz dijete, no tek 30% cijelo vrijeme prati sadržaje koje dijete gleda, a njih 11 posto uvijek gleda sadržaje zajedno s djetetom.

Zapravo, najvažnije je biti uz dijete i pokazivati mu poželjna ponašanja svojim primjerom, uključiti se u djetetov svijet.

Gotovo svaki peti roditelj izjavljuje da nikada ili rijetko gleda sadržaje zajedno sa svojim djetetom. Nakon što dijete vidi neki sadržaj na TV-u, petina roditelja nikad ili tek ponekad razgovara s djetetom o onome što je gledalo. Razgovor s djetetom vrlo je važan. Kroz otvorena pitanja možete poticati kritičko mišljenje te podržati dijete u promišljanju i donošenju vlastitih izbora.

  • 39% roditelja nikad se ne igra s djetetom na elektroničkom uređaju
  • 25% roditelja nikad ili rijetko podučava dijete o korištenju elektroničkih uređaja

Sigurnost

Svaki četvrti roditelj osigurava programe koji prate aktivnost djeteta i koji blokiraju neprimjerene sadržaje. Gotovo 20% roditelja ne zna što su programi za praćenje aktivnosti ni imaju li ih, dok 12% roditelja ne zna o programima koji blokiraju neprimjerene sadržaje. Važno je informirati se o ovim mogućnostima te ih koristiti u svrhu zaštite djece. Nijedan roditelj ne može baš uvijek biti prisutan te je dobro da se pobrine za sigurnost djeteta i u situacijama kad nije tu.

21% roditelja nikad ne pregledava povijest pretraživanja Interneta (History)

Što dalje?

Iz rezultata koje smo predstavili planiramo provesti složenije analize kako bismo među prvima provjerili suvremene modele vremena pred ekranima (Screen Time-a) i dječjeg razvoja na predškolskoj populaciji. Također ćemo nastojati rezultate implementirati u svakodnevni rad, praktičnu, publikacijsku i edukacijsku aktivnost, kako bismo pomogli u osiguravanju optimalnih uvjeta za razvoj naših najmlađih. Najvažnije nam je pružiti kvalitetne informacije roditeljima, kako bismo ih usmjerili u još jednom od novih roditeljskih izazova suvremenog doba – njihovim najmlađima pred malim ekranima.

Riječ ravnateljice - svi članci

SCREEN TIME: Prvo nacionalno istraživanje Poliklinike o izloženosti predškolske djece svim ekranima

Riječ ravnateljice Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba proveli su prvo nacionalno istraživanje o maloj djeci pred malim ekranima u vrtićima diljem Hrvatske 2016. i 2017. godine. Prije svega želimo zahvaliti svim ravnateljima vrtića i stručnim suradnicima koji su nam izašli u susret i pomogli u prikupljanju podataka. Najveća zahvala ide roditeljima koji su vrijedno i marljivo ispunjavali naše upitnike i uložili vrijeme, trud i povjerenje u naše istraživanje. Rezultati koje ćemo vam predstaviti dolaze od  655 roditelja djece predškolske dobi.

Pročitajte više >

Osnovali smo Roditeljski, Dječji i Odbor mladih Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Riječ ravnateljice Sukladno najboljim suvremenim praksama u svijetu proteklog smo tjedna osnovali Roditeljski odbor, Dječji odbor i Odbor mladih Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Želimo saznati potrebe djece i roditelja i s tim informacijama i sugestijama unaprijediti rad naše Poliklinike.

Pročitajte više >

Dragi roditelji, grlite svoju djecu što češće i govorite im da ih volite

Riječ ravnateljice Dragi roditelji, grlite svoju djecu što češće. Govorite im da ih volite, da vjerujete njima i u njih. Ne bojte se da ćete ih time razmaziti (razmaženost je kada umjesto njih radite njihove zadatke i obveze). Sasvim suprotno, mnoštvom zagrljaja i izraza ljubavi pomoći ćete im da odrastu u samopouzdane, sretne, samosvjesne i odgovorne osobe koje će biti u stanju donositi mudre i zrele odluke.

Pročitajte više >

Naša je zajednička odgovornost priznati da seksualno zlostavljanje djece postoji u našem društvu

Riječ ravnateljice U Poliklinici za zaštitu djece i mladih grada Zagreba svakodnevno radimo sa seksualno zlostavljanom djecom i njihovim obiteljima. S ponosom mogu reći da kod nas pronalaze sigurno mjesto na kojem dobivaju pomoć i podršku. Povodom Međunarodnog dana zaštite seksualno zlostavljane djece koji se obilježava 18. studenog, pročitajte naše publikacije o tome kako prepoznati i kako reagirati ako je dijete seksualno zlostavljano:

Pročitajte više >

PORAST SUICIDA DJECE I MLADIH: Kako prepoznati problem i pomoći

Riječ ravnateljice Samoubojstvo je jako teška tema većini laika, ali i stručnjaka, osobito kada se radi o djeci i mladima. Većini ljudi gotovo je nemoguće prihvatiti i razumjeti da bi si neka mlada osoba oduzela život. Međutim, samoubojstvo je drugi najčešći uzrok smrti mladih u dobi od 10 do 24 godine. Gotovo petina mladih koji u toj dobi izgube život počine samoubojstvo. Zabrinjavajući je podatak da je zadnjih godina zabilježen porast samoubojstava od 65% za osobe u dobi od 15 do 24 godine.

Pročitajte više >

Uz Međunarodni dan obitelji: 4 stupa roditeljstva

Riječ ravnateljice Obitelj je jezgra društva, kako kroz povijest, tako i danas. Svaka obitelj drugačija je na svoj način, no sve ih u temelju povezuje ljubav i zajedništvo. Suvremeno doba donosi brojne promjene i izazove u obiteljskom životu. Pa tako danas postoje razne vrste obitelji – one u kojima roditelji žive zajedno, one u kojima su roditelji rastavljeni, one u kojima roditelji nikad nisu bili u braku, u kojima jedan od roditelja ima novog partnera, obitelji s istospolnim partnerima, obitelji u kojima je jedan od roditelja preminuo, udomiteljske, posvojiteljske obitelji i tako dalje.

Pročitajte više >

UZ MEĐUNARODNI DAN ODGOJA BEZ BATINA: Što umjesto batina?

Riječ ravnateljice Međunarodni dan odgoja bez batina obilježavamo 30. travnja. Svakom djetetu su potrebni poštovanje, fizička dobrobit, pohvala, pažnja, povjerenje, ljubav. Nježno roditeljstvo zahtjeva vještine, znanja i stav da djecu ne treba tući nego ih tretirati s poštovanjem, ljubavlju i osjećajima da su vrijedni. Ponekad roditelji ne žele povrijediti djecu, ali se nađu u situacijama kada su njihove želje za kontroliranjem  jače od želja da ne povrijede. Koriste udaranje djece kao način da pokažu svoju ljutnju i neodobravanje djetetovog ponašanja.

Pročitajte više >

NAŠE ISTRAŽIVANJE: Koliko vremena i uz koje rizike djeca provode na internetu i Facebooku

Riječ ravnateljice Hrabri telefonPoliklinika za zaštitu djece grada Zagreba proveli su ove godine istraživanje o iskustvima i ponašanju djece na internetu i na društvenoj mreži Facebook, na uzorku od 1489 djece u Hrvatskoj, u dobi od 11 do 18 godina, u školama u ruralnim i u urbanim sredinama. Potvrđeno je ono što smo i očekivali: postoji gotovo potpuna pokrivenost dječje populacije Facebook mrežom. Naime, čak 93% djece ima otvoren Facebook profil, a njih 18% i više njih. Većina ispitane djece, njih 68%, otvorilo je svoj profil prije 13-te godine, koja je granična starost kada je dozvoljeno pristupanje ovoj društvenoj mreži.

Pročitajte više >

Provodimo nacionalno istraživanje o djeci na internetu i Facebooku

Riječ ravnateljice Stručnjaci Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba i Hrabrog telefona provode veliko nacionalno istraživanje o iskustvima i ponašanjima djece na Internetu i na društvenoj mreži Facebook te o povezanosti tih iskustava s njihovim emocionalnim karakteristikama, ponašanjima i odnosima s vršnjacima.

Pročitajte više >

Slavimo 10 godina rada Poliklinike

Roditeljima i djeci se zahvaljujem na povjerenju, jer kao stručnjak mentalnog zdravlja s dugogodišnjim iskustvom znam koliko je hrabrosti i povjerenja potrebno da se progovori o teškim temama kojima se bavi naša Poliklinika.

Riječ ravnateljice Prošlo je deset godina otkako smo djeci i njihovim obiteljima otvorili vrata Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, specijalizirane ustanove za rad s traumatiziranom djecom, koja je prva u Hrvatskoj ponudila multidisciplinarni pristup u zaštiti zlostavljane i traumatizirane djece prema modelu kakav se primjenjuje u razvijenim zemljama.

Pročitajte više >

Obilježavamo 50 godina otkako je dr. Kempe definirao sindrom pretučenog djeteta

Objavljivanje članka u uglednom znanstvenom časopisu 7. srpnja 1962. godine smatra se najznačajnijm događajem u stvaranju svijesti o postojanju zlostavljane djece i odgovornosti stručnjaka za njihovu zaštitu.

Riječ ravnateljice Ove se godine navršava 50. godina otkako je američki pedijatar dr. Henry Kempe sa suradnicima objavio članak o sindromu pretučenog djeteta, 7. srpnja 1962. godine u Journal of the American Medical Association. U njemu definira sindrom pretučenog djeteta kao «kliničko stanje kod djece koja su bila izložena ozbiljnom fizičkom zlostavljanju od strane roditelja ili skrbnika.»

Pročitajte više >

Naša Poliklinika u Europskoj Uniji

Pozvani smo predstaviti našu praksu saslušavanja djece-žrtava tijekom pretkaznenog postupka u djeci prilagođenom okruženju na seminaru Vijeća Europe 9. veljače 2012. u Strasbourgu.

Riječ ravnateljice Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba otvara se mogućnost još bolje i šire suradnje s Vijećem Europe i zemljama članicama Europske Unije.  Naša ustanova sudjeluje od  u kampanji Vijeća Europe za zaustavljanje sekusalnog nasilja nad djecom "Jedno od pet" od njenog početka, a pozvani smo predstaviti naš rad na seminaru Vijeća Europe održanom 9. veljače 2012. u Strasbourgu.

Pročitajte više >

Flander UN Poliklinika u kampanji za svijet bez seksualnog zlostavljanja djece

Sudionici okruglog stola i prisutni panelisti su u daljnjoj diskusiji naglasili da model rada naše Poliklinike može služiti kao primjer dobre prakse i drugim državama u svijetu.

Riječ ravnateljice Velika je čast za Polikliniku i za struku u Hrvatskoj da sam pozvana sudjelovati u predstavljanju ove kampanje Vijeća Europe prezentacijom rada naše Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba koja je prepoznata kao uspješan model rada s traumatiziranom djecom, kao i edukacije i koordinacije stručnjaka na svim razinama prevencije i intervencije, a na tragu upravo onoga što kampanja Vijeća Europe promiče.

Pročitajte više >

New York: Predstavljanje Poliklinike u Ujedinjenim Narodima

Kampanja Vijeća Europe

Riječ ravnateljice Kada sam prije dvadesetak godina kao psihologinja u Dječjoj bolnici počela raditi sa seksualno zlostavljanom djecom - za koju su i stručnjaci i javnost tada još teško priznavali da postoje -  nisam se nadala da će jednog dana postojati Poliklinika za zaštitu te djece u Zagrebu koja će biti uključena u kampanju Vijeća Europe "Zaustavimo spolno nasilje prema djeci."

Pročitajte više >

Žrtvama bullyinga nužna je pomoć odraslih

Riječ ravnateljice Odrasli, pa čak i stručnjaci koji rade s djecom, često opravdavaju izostanak reakcije nakon što dobiju informaciju o međuvršnjačkom nasilju, time da je “uvijek bilo sukoba i tučnjava među djecom”. Neki čak to smatraju poželjnim dijelom odrastanja jer “tako djeca jačaju”. Istina je, doista,  da je sukoba među djecom uvijek bilo, no razlike su između običnog dječjeg sukoba i bullyinga brojne: bullying je dugotrajan, kroničan, nema stvarnog povoda za sukob, a žrtva je uvijek zbog nečega slabija od svog počinitelja, odnosno grupe počinitelja. I zato je toj djeci potrebna pomoć odraslih.

Pročitajte više >

Pozitivno roditeljstvo zahtijeva potporu društva

Riječ ravnateljice Ponosna sam što je kampanja Vijeća Evrope „Podignite ruku protiv tjelesnog kažnjavanja djece“  krenula upravo iz Hrvatske Ponosna sam i što je Hrvatska još 1999. uvela u zakon zabranu tjelesnog kažnjavanja djece i time se pridružila najnaprednijim evropskim zemaljama. Smatram da se razvijenost  društva može procijenjivati i po tome kako se u njihovim sustavima provodi zaštita djece.

Pročitajte više >

Kako zaštititi dijete od rizika internetske komunikacije

Riječ ravnateljice Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba je u suradnji sa Hrabrim telefonom krajem protekle školske godine provela istraživanje o navikama i  iskustvima djece prilikom korištenja interneta, mobitela i drugih suvremenih tehnologija.

Pročitajte više >

Psiholog za svaku školu i dom zdravlja

Riječ ravnateljice Ovih dana u javnosti su aktualne rasprave o tome što nam donosi recesija. Aspekt koji je u tim raspravama zanemaren je kako će nedostatak novaca za javne potrebe utjecati na intervenciju kada dijete ima problem odnosno prevenciju problema kod djece i obitelji. Očekuje se da će se smanjivati razni troškovi pa je razumna briga kako će se to odraziti na budžet institucija koje brinu o djeci i njihovim obiteljima.

Pročitajte više >

Ljubav i granice u odgoju djeteta

Riječ ravnateljice Postalo je moderno iznalaziti eufemizme za djetetova neprihvatljiva ponašanja, pa tako kad roditeljima u društvu postane neugodno zbog njegova ponašanja počnu se opravdavati  da je dijete „hiperaktivno, živo ili  je takav temperament“.  Time roditelj umanjuje svoju odgovornost za nedovoljno usmjeravanje djeteta i neadekvatno postavljanje granica kroz odgoj.

Pročitajte više >