Priručnik o cyberbullyingu

Objavljeno: 25.09.2006.

Objavljen je priručnik za stručnjake i roditelje u izdanju Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, Grada Zagreba I PU Zagrebačke pod nazivom “Cyberbullying – nasilje preko interneta” (autori: Gordana Buljan Flander i Marija Krmek, Rozalija Muhek iz Ergoneta, te Krunoslav Borovec iz PU zagrebačke.

Piše: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

Postignuća Poliklinike u proteklih 15 godina

Riječ ravnateljice Danas smo proslavili 15 godina rada naše Poliklinike. Zahvaljujem svima koji su došli uveličati našu proslavu i podržati naš rad. Najviše hvala djeci i mladima iz naših odbora djece i mladih i djeci hrvatskih škola koja su nam poslala svoje radove i poruke odraslima, što su nam pomogli na svoj autentičan način izraziti jasno poruku za što se mi u Poliklinici zalažemo. Njihove poruke o tome što trebaju i očekuju od nas roditelja i odraslih ganule su sve prisutne u Preporodnoj dvorani HAZU. Na ovom bih mjestu željela ukratko predstaviti rad i postignuća naše Poliklinike u ovih 15 godina:

Objavljeno: 06.02.2018. | Pročitajte više >

Škola u prevenciji nasilja

Nasilje među djecom Teme Škola je odgovorna za nasilje koje se događa u školi i u blizini škole! Ravnatelj, nastavnici i stručni suradnici dužni su spriječiti i zaustaviti svaki oblik nasilja u školi te ako je potrebno, surađivati s policijom i centrom za socijalnu skrb. Važno je da se škola pobrine za postojanje ''sigurnog'' mjesta na koje se mogu skloniti oni koji se osjećaju žrtvama, da vlastitim primjerom (tj. ponašanjem zaposlenika škole) daje model nenasilnog i pozitivnog ponašanja te poštivanja učenika te da adekvatno nadgleda mjesta za koja učenici kažu da su potencijalna mjesta napada i zastrašivanja.

Objavljeno: 05.02.2018. | Pročitajte više >

Misija Hrabrog telefona

Hrabri telefon odgovora na potrebu za zaštitom i sigurnošću svakog pojedinog djeteta. Hrabri telefon omogućuje da se dječji glas čuje te sustavno radi na prevenciji okrutnosti i nepravde prema djeci. U svom radu, Hrabri telefon se vodi načelima stručnosti i dostupnosti.

“

Kako da djeca vjeruju da vaši savjeti vode prema sreći ako vas ne vide sretnima? Najjači autoritet roditelja jest zadovoljstvo svojim životom. Ako vas ne vide opuštene, nasmiješene, ponekad bezbrižne i neozbiljne – djeca zaključe da vam je život naporan. I da će, slušajući vaše savjete, završiti kao vi, bez osmijeha. Zato odbijaju vaš savjet i u međuvremenu rade ono što ih veseli, crtaju stripove, igraju igrice. Jer im se čini da bi put do sreće trebao biti veseo.

Dobro je znati Iz knjige „Kako djeca pomažu roditeljima da odrastu“, autorice Radojke Sućeska Ligutić

“

Tijekom puberteta u dječjem mozgu događaju se takve biološke promjene da roditelji odjednom imaju osjećaj da ne poznaju vlastito dijete. Takve promjene potiču djecu da svu pažnju usmjere prema unutra. Tu introvertiranost roditelji ne bi smjeli shvaćati osobno, jer ona nije povezana s time da se vaš inače dobar odnos s djetetom pogoršao. Ona nije ni znak nedostatka povjerenja.

Dobro je znati Iz knjige „Obitelji s tinejdžerima“, autora Jaspera Juula

“

Djeca ponekad ljute roditelje. Kad su frustrirani, roditelji se ponekad iskaljuju ljutitim optužbama. Umjesto da optužujete, recite što mislite i osjećate i/ili što biste željeli. Vjerojatnije je da će vas tinejdžeri poslušati ako im kažete kako se osjećate, umjesto da im govorite koliko su nepristojni ili u krivu.

Dobro je znati Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Umjesto da zanemarujete osjećaje, priznajte osjećaje riječju ili zvukom. Umjesto da naređujete, opišite problem. Umjesto da tinejdžera napadnete, opišite što osjećate. Umjesto da okrivljujete, dajte informaciju. Umjesto da prijetite ili naređujete, ponudite izbor. Umjesto dugotrajnog predavanja, recite to jednom riječju. Umjesto da ukazujete na ono što nije u redu, pokažite svoje vrijednosti i/ili očekivanja.

Dobro je znati Iz knjige „Kako govoriti da bi tinejdžeri slušali i slušati što tinejdžeri govore“, autorica Adele Faber i Elaine Mazlish

“

Stručnjakinja za djecu, Bonnie Benard, kaže da djeca, kako bi postigla otpornost, „trebaju prisutnost barem jedne brižne osobe – nekoga tko nudi suosjećanje, nekoga tko razumije da bez obzira na to koliko se dijete loše ponašalo, ono u tom trenutku radi najbolje što može“. Vi trebate biti ta osoba, a podrška koju pružate djetetu pomaže mu da razvije kritičko razmišljanje i otpornost koji su mu potrebni da ostvari svoje potencijale.

Dobro je znati Iz knjige „Understanding parental alienation“, autora Karen Woodall i Nick Woodall