Novosti

Prava djeteta u praksi: Proučavanje interdisciplinarnog pristupa pravosuđu prilagođenom djeci u europskom pravu

Objavljeno: 01.12.2015.

Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander i Ankie Vandekerckhove
Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander i Ankie Vandekerckhove

Pod pokroviteljstvom Europske komisije u Zagrebu je 19. i 20. studenog 2015. održana edukacija za stručnjake s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom: „Prava djeteta u praksi: Proučavanje interdisciplinarnog pristupa pravosuđu prilagođenom djeci u Europskom pravu“. Kao predavači pozvani su: Lana Peto Kunjundžić, Rebecca O’Donnell, Aisling Parkers, Ankie Vandekerckhove i Gordana Buljan Flander.

Razlika između propisa i stvarnosti u sudjelovanju u kaznenim djelima na štetu djece

Lana Peto Kujundžić sutkinja je za mladež s više od 30 godina radnog iskustva, predsjednica odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu i predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež. Aktivno sudjeluje u izradi zakona povezanih s njenim područjem djelovanja, povezivanju institucija u radu s djecom i etičkim odborima. Djeluje kao edukator Vijeća Europe i kao internacionalni konzultant UNICEF-a. Autorica je brojnih stručnih radova i knjiga te stalni predavač na institucijama visokog obrazovanja.

U svom predavanju pod nazivom „Razlika između propisa i stvarnosti u sudjelovanju u kaznenim djelima na štetu djece“ predstavila je zakonsku regulativu postupanja s djecom i mladeži na sudu. Međutim, upozorila je i na stvarno stanje u hrvatskom pravosuđu koje umnogome nema kapacitet odgovoriti na zakonom propisane uvjete i postupke (primjerice nema dovoljno kadra da bi svaki sud imao stručnog suradnika). Naglasila je, također, važnost stalne specijalizacije svih stručnjaka uključenih u rad s djecom, kao i povezanost institucija koje skrbe o djeci. Iznijela je konkretne prijedloge poboljšanja trenutnog stanja – provođenje programa racionalizacije sudova, uvođenje posebnih odjela za pomoć djeci u centrima za socijalnu skrb, otvaranje specijalnih poliklinika kao zdravstvenih ustanova i specijaliziranje stručnjaka u radu s djecom.

Lana Peto Kujundžić u svom je predavanju predstavila i  maloljetničkog sudovanja u Hrvatskoj te Konvenciju o pravima djeteta, čija je potpisnica Republika Hrvatska, a uključuje prevenciju, poduzimanje mjera, pružanje zaštite i participiranje. Objasnila je posebnost uloge sudaca za mladež, stručnih suradnika te specifičnosti odgojnih mjera za mladež.

Opća načela i osnovni instrumenti za zaštitu prava djece u sudbenim okruženjima u međunarodnom i europskom kontekstu

Reecca O’Donnell odvjetnica je na Sudu u Dublinu. Suosnivačica je relativno mlade nevladine udruge u Bruxellesu „Child Circle“, koja se bavi zaštitom djece u kontekstu prava i politike Europske Unije. Radi i kao nezavisni stručnjak na strateškom zagovaranju inicijative i regionalne politike na području Europskog prava i politike. Šest godina radila je u organizaciji „Save the Children“ usredotočena na azile te zakone i politiku migracija Europske Unije. Radila je i kao europski partner u internacionalnoj kompaniji koja se bavi antitrustom u Europskoj Uniji. Tijekom trinaest godina karijere u području Europskog prava u Bruxellesu zastupala je cijeli spektar klijenata pred Europskom Komisijom i Europskim sudom Pravde.

U izlaganju pod nazivom „Opća načela i osnovni instrumenti za zaštitu prava djece u sudbenim okruženjima u međunarodnom i europskom kontekstu“ objasnila je kada i kako postupci na razini Europske Unije utječu na pitanja vezana uz djecu u sudbenom postupku kroz određivanje područja politike i vrste postupaka u Europskoj Uniji koji idu u prilog pravosuđa prilagođenog djeci. Nadalje, predstavila je vrste obveza koje uvodi pravo EU-a, primjerice proučavanje odredbi o podršci za djecu i procjenjivanje njihovih okolnosti. Istaknula je najnoviju regionalnu sudsku praksu Europskog suda Pravde i Europskog suda za ljudska prava. Naposljetku je objasnila koji izvori u Europskoj Uniji mogu ići u prilog edukantima kroz osvještavanje posebno mjerodavnih izvora u Europskoj Uniji, smjernica za njihovo korištenje, studija i projekata. Na kraju su sudionici imali priliku i aktivno sudjelovati u raspravi na temelju scenarija slučaja kojeg je izložila.

Osiguravanje učinkovitog sudjelovanja: Pravo djece da budu saslušana

Dr. Aisling Parkes radi na pravnom fakultetu University College Cork u Dublinu od 2008. godine. Predaje Dječja prava, Zakon o osobama s invaliditetom, Sportski zakon i Engleski zemljišni zakon. Njen istraživački interes su dječja prava i zakoni. Aktivno sudjeluje u javnoj raspravi i medijskim debatama, kao i na znanstvenim i stručnim skupovima. Članica je interdisciplinarnog istraživačkog tima studija Primijenjenih društvenih znanosti te istraživačkog tima o zaštiti djece matičnog sveučilišta. Posjeduje visoku razinu kompetencija i priznanja za nastavnički rad, osobito u području prava studenata s invaliditetom. Programska je koordinatorica vanrednog studija prava.

Predavačica je u izlaganju „Osiguravanje učinkovitog sudjelovanja: Pravo djece da budu saslušana“ objasnila zašto djeca trebaju imati pravo glasa u odlukama koje se odnose na njih te navedeno potkrijepila Konvencijom o pravima djeteta – prema članku 12. dijete ima pravo biti saslušano, a njegove stavove treba uvažavati u skladu s njegovom dobi i zrelošću. Dr. Parkes je provela doslovnu i pravnu analizu članka 12. te objasnila njegovu primjenu u praksi u različitim oblastima – obiteljsko-pravnim predmetima, kazneno-pravnim predmetima i postupcima koji uključuju djecu kao žrtve ili svjedoke. Nadalje, prikazala je sve potrebne uvjete za učinkovito sudjelovanje djeteta u sudskom postupku: informiranje djeteta, prostor prilagođen djetetu, uvažavanje individualnosti djeteta, davanje povratnih informacija i osiguravanje mehanizama za ulaganje prigovora. Objasnila je i česte prepreke u provedbi članka 12, koje se odnose na dobne, kulturne i obiteljske tradicije, nedostatak vještina i stručnog usavršavanja, djelovanje sudaca po vlastitom nahođenju, nedostatak političke volje i provedbe zakona i tako dalje. Donedavno je prepreka provođenju članka 12. bio nedostatak konkretnih smjernica, no one su sada izrađene i predstavljene u ovom izlaganju. Sudionici edukacije imali su priliku primijeniti naučeno na praktičnim primjerima.

Smjernice za najbolju praksu interakcije s djecom u pravim situacijama

Ankie Vandekerckhove pravnica je i kriminalistkinja podrijetlom iz Belgije. Radila je kao odvjetnica, znanstvenica u Ghent Centru za dječja prava, pravna i politička savjetnica na u javnim udrugama. Neovisni je ekspert za dječja prava za Vijeće Europe i Europsku Uniju te projektna koordinatorica istraživačkog centra za dječju skrb i obrazovanje.

U svom izlaganju „Smjernice za najbolju praksu interakcije s djecom u pravim situacijama“ predstavila je preporuke za pravosuđe prilagođeno djeci (2010.). Glavne točke navedenih smjernica odnose se na sudjelovanje djeteta, zastupanje njegovoga najboljeg interesa, zaštitu dostojanstva djeteta, zaštitu djeteta od diskriminacije i osiguravanje vladavine prava, bez obzira na starosnu dob djeteta. Detaljno je opisala okruženje i jezik prilagođen djeci, primjerice prisutnost osobe od povjerenja ili upoznatost djeteta s razmještajem i ulogama u sudnici. Predstavila je i viđenje potreba djece na sudu iz njihove perspektive. Ono što bi ta djeca zahtjevala je postupanje s poštovanjem, slušanje, da dobiju njima razumljive informacije i informacije o njihovim pravima. Kroz radionice sudionicu su mogl kritički raspravljali i primijenili stečena znanja.

Djeca u pravnim postupcima: prikaz dobre prakse

Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander psihologinja je i psihoterapeutkinja koja je posvetila svoju karijeru zaštiti dječjih prava. Radila je u dječjoj bolnici i usmjerila svoj rad na traumatiziranu djecu i njihove obitelji. Tijekom Domovinskog rata volontirala je s djecom žrtvama i izbjeglicama. Osnovala je savjetodavnu liniju za djecu „Hrabri Telefon“ 1997. godine, a 2002. godine i Polikliniku za zaštitu djece grada Zagreba, koja je jedina specijalizirana ustanova za zlostavljanu i zanemarenu djecu u cijeloj jugoistočnoj Europi, prepoznata od strane Europske komisije kao primjer dobre prakse. Danas je ravnateljica Poliklinike, koordinatorica, edukatorica i supervizorica projekta „Prevencija i intervencija u zlostavljanju i zanemarivanju djece“. Profesorice je na diplomskim i postdiplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku. Autorica je i koautorica brojnih znanstvenih i stručnih radova, kao i knjiga na temu dječjeg razvoja, odgoja i dječje traume. Stalna je sudska vještakinja za psihologiju.

U predavanju „Djeca u pravnim postupcima: prikaz dobre prakse“ predstavila je dječje potrebe u pravnim postupcima, naglašavajući osobito važnost poruke kako dijete nije krivo za zlostavljanje i kako sami protok vremena neće pomoći djetetu. Istaknula je važnost podrške nezlostavljajućeg roditelja i uputila sudionike u razloge dječje šutnje o zlostavljanju, usmjeravajući se na reakcije odraslih osoba na razotkrivanje djece. Opisala je kako se djeca osjećaju na sudu i objasnila prediktore dječjeg stresa tijekom sudskog postupka. Posebno je upozorila kako unatoč postojanju europskih smjernica o zaštiti djece u ovako delikatnim situacijama i dalje postoji jaz između teorije i prakse, koji se može premostiti multidisciplinarnim i intersektorskim pristupom. Predstavila je djelovanje i način rada Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, posebno se osvrnuvši na forenzične intervjue koji se provode u Poliklinici te suvremeni NICHD protokol za vođenje takvog razgovora s djetetom, uz apel sucima da se djeca intervjuiraju od strane stručnjaka za forenziku i mentalno zdravlje u prostorima Poliklinike.